Razvoj hidroelektrana trebao bi izbjeći poplave šuma kako bi se smanjio gubitak bioraznolikosti i poremećaji ekosustava na amazonskim šumskim otocima, otkriva novo istraživanje Sveučilišta East Anglia (UEA).
Krčenje šuma, gubitak staništa i fragmentacija povezani su i uzrokuju stalnu krizu bioraznolikosti, a hidroenergija je kriva za veći dio ove degradacije. U nizinskim tropskim šumama, riječne brane obično poplave ogromna niska područja, dok prethodni vrhovi grebena često postaju otočne šumske mrlje.
Studija, “Emergentna svojstva mreže vrsta-staništa u otočnom šumskom krajoliku,” objavljena je danas u časopisu Science Advances.
Autori su proučavali 22 staništa, koja se sastoje od šumskih otoka i tri neprekinuta šumska područja, koja su stvorena hidroelektranom Balbina, jednom od najvećih u Južnoj Americi.
608 ispitanih vrsta predstavljalo je osam bioloških skupina: srednje veličine do velikih sisavaca; mali sisavci koji ne lete, podzemne ptice, gušteri, žabe, balegari, orhideje pčele i drveće.
Studija je otkrila rasprostranjeno izumiranje vrsta, osobito vrsta s velikim tijelom, ali to je variralo među različitim skupinama biljaka, kralješnjaka i beskralješnjaka. Veličina otoka odredila je postojanost raznolikosti vrsta, a samo nekoliko otoka ima najveću raznolikost.
Velika područja tropskih šuma postaju sve rjeđa jer se dalje dijele i izoliraju u male stanišne mrlje. Uklanjanje većih šumskih područja imat će najveći utjecaj, vjerojatno izazivajući sekundarna izumiranja vrsta koje se javljaju samo na jednom mjestu ili onih koje imaju veće prostorne zahtjeve.
S.K., foto: pixabay
