Nedavno su se od Delhija do pacifičkog sjeverozapada dogodili rekordni toplinski valovi, a očekuje se da će se broj tih smrtonosnih događaja povećati.
Novo istraživanje sa Sveučilišta Washington i Sveučilišta Harvard daje niz utjecaja topline u cijelom svijetu do kraja ovog stoljeća, ovisno o budućim emisijama stakleničkih plinova.
“Rekordne vrućine prošlih sezona postat će mnogo češće u mjestima poput Sjeverne Amerike i Europe”, rekao je glavni autor Lucas Vargas Zeppetello, koji je proveo istraživanje kao doktorand na Sveučilištu u svijetu. “Za mnoga mjesta blizu ekvatora, do 2100. više od pola godine bit će izazov raditi vani, čak i ako počnemo obuzdavati emisije.”
“Naša studija pokazuje širok raspon mogućih scenarija za 2100.”, dodao je. “Ovo pokazuje da su odluke o emisijama koje sada donosimo još uvijek važne za stvaranje nastanjive budućnosti.”
Studija promatra kombinaciju temperature zraka i vlažnosti poznatu kao “indeks topline” koji mjeri utjecaj na ljudsko tijelo.
Indeks “opasne” topline definira Nacionalna meteorološka služba kao 39,4 C. Indeks “ekstremno opasne” topline je 51 C, što se smatra nesigurnim za ljude bilo koje vrijeme.
“Ovi su standardi prvo stvoreni za ljude koji rade u zatvorenom prostoru na mjestima kao što su kotlovnice—o njima se nije razmišljalo kao o uvjetima koji bi se dogodili u vanjskim, ambijentalnim okruženjima. Ali sada ih vidimo”, rekao je Vargas Zeppetello.
Studija otkriva da čak i ako zemlje uspiju ispuniti cilj Pariškog sporazuma o zadržavanju zagrijavanja na 2 C, prelazak “opasnog” praga bit će tri do 10 puta češći do 2100. u SAD-u, zapadnoj Europi, Kini i Japanu.
U tom istom scenariju, opasni dani mogli bi se udvostručiti do 2100. u tropima, pokrivajući pola godine.
S.K., foto: Vargas Zeppetello et al./Communications Earth & Environment
