Mi smo prvi razotkrili Mijićevo uzurpiranje otoka Budikovac i predali ga DORHU

Veli Budikovac, otočić u viškom arhipelagu, postao je simbol pitanja koje hrvatska javnost s pravom postavlja: kako je moguće da se na državnom zemljištu i pomorskom dobru godinama razvijala turistička djelatnost uz objekte i infrastrukturu čiju je zakonitost trebalo provjeriti? Imperij je o slučaju izvještavao i, prema dokumentaciji redakcije, prijave i dokumente dostavio nadležnim institucijama. Kasnije su slučaj preuzeli i veliki hrvatski mediji, među njima Slobodna Dalmacija i Jutarnji list.

Ova dva moćnika bila su uporna i nakon inspekcijskih zabrana dok nisu uhićeni, dobili kazne, optužnice i naredbe o čišćenju. Josip Mijić čak je sebi izgradio kuću na otočiću i prekrio umjetnim zelenilom. Sve su to bageri inspektorata srušili.

RelatedPosts

Više od desetljeća sporova, bespravne gradnje i turističkog poslovanja

Veli Budikovac, poznat i kao Budihovac, mali je otok nedaleko od Visa koji je godinama bio u središtu sporova oko korištenja zemljišta, pomorskog dobra i turističkih objekata.

U središtu javno poznatog slučaja našli su se Andro Slavić i Josip Mijić, vlasnik građevinske tvrtke Građa Solin. Prema pisanju Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, na otoku su se nalazili ugostiteljski objekti, šatori i druge strukture čija je zakonitost bila predmet postupanja nadležnih tijela.

U srpnju 2024. Slobodna Dalmacija objavila je da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo optužnicu protiv Slavića i Mijića zbog bespravne gradnje na Velom Budikovcu. U kolovozu iste godine mediji su izvještavali o novim intervencijama Državnog inspektorata i pečaćenju ugostiteljskih objekata. Optužnica, naravno, nije isto što i pravomoćna presuda, ali pokazuje da slučaj nije ostao samo na novinskim napisima.

Izvori: Slobodna Dalmacija, 17. srpnja 2024. i Jutarnji list, 8. kolovoza 2024..

Imperij je slučaj otvorio. Slavić je pijan prijetio da će zapaliti otok

Redakcija Imperija ima najvažniju ulogu i urednik je pred policijom saslušan kao svjedok optužbe. Prema dokumentaciji kojom raspolažemo, prijavljivali smo sumnje na nepravilnosti te nadležnim institucijama dostavljali materijale koji su se odnosili na korištenje otoka i obavljanje turističke djelatnosti, bespravnu gradnju, devastiranje

Naš je cilj bio da se provjeri tko ima pravo koristiti zemljište, na temelju kojih dozvola posluju ugostiteljski objekti, kako je izgrađena infrastruktura i jesu li svi prihodi od turističke djelatnosti uredno prijavljeni.

Kada je riječ o prvenstvu u otkrivanju slučaja, Imperij će ga potkrijepiti datumima 2023 svojih prvih objava, zaprimljenim prijavama i potvrdom o predaji dokumentacije. Takva kronologija važna je i za javnost i za utvrđivanje stvarnog doprinosa svakog medija i prijavitelja.

Kuća, šatori, pristanište i mul: tko je kontrolirao gradnju?

Jedno od ključnih pitanja odnosi se na zahvate u prostoru i korištenje zemljišta na otoku.

Novinarski izvještaji iz 2024. opisivali su objekte, šatore i ugostiteljsku infrastrukturu na Velom Budikovcu te postupke inspekcijskih tijela. Jutarnji list objavio je i svjedočenje Ivana Pavičevića o dugotrajnom sporu oko kuće u kojoj je Slavić držao restoran. Prema njegovim navodima, godinama je pokušavao vratiti nekretninu koju je smatrao svojom.

Posebno je važno utvrditi pravni status svih zahvata: jesu li postojale građevinske dozvole, odgovarajuća odobrenja za korištenje pomorskog dobra i potrebna odobrenja za pristanišnu infrastrukturu.

Pitanja nisu samo građevinska. Ako se javno dobro koristi za privatnu zaradu, građani imaju pravo znati tko je to odobrio, pod kojim uvjetima, je li plaćena propisana naknada i jesu li nadležna tijela reagirala na vrijeme.

Misterij vodovoda: kako je voda stigla na otok?

Jedan od najupečatljivijih detalja slučaja jest dovod vode na Budikovac.

Jutarnji list je u rujnu 2023., prenoseći izvještaj portala Morski.hr, pisao o cjevovodu dugom približno 1400 metara koji je navodno bio položen ispod mora između Visa i otočića. Prema tom izvještaju, Slavić je potvrdio postojanje cijevi.

To otvara niz pitanja koja zaslužuju službeni odgovor: tko je odobrio postavljanje cjevovoda, na čijem je zemljištu i pomorskom dobru izveden, je li postojala potrebna dokumentacija te tko je financirao radove i održavanje?

Odgovori bi trebali biti dostupni kroz odgovarajuće dozvole, projektno-tehničku dokumentaciju i očitovanja nadležnih tijela. Bez tih dokumenata ne bi bilo odgovorno unaprijed zaključivati da je svaki dio sustava izgrađen nezakonito.

Izvor: Jutarnji list, 2. rujna 2023..

Sidrenje, naplata i pitanje poslovanja na crno

Budikovac je poznat nautičarima i posjetiteljima koji dolaze brodovima i jahtama. Upravo zato treba razjasniti tko je imao pravo naplaćivati pojedine usluge, po kojoj osnovi i jesu li prihodi uredno evidentirani.

Redakcija Imperija iznosi sumnje u način naplate pojedinih usluga na otoku i traži da nadležne institucije provjere postoje li neprijavljeni prihodi ili nepravilnosti u poslovanju.

Za konačan zaključak potrebni su porezni podaci, evidencije naplate, dokumentacija o eventualnim koncesijama i očitovanja nadležnih službi. Javnost ima pravo na odgovore, a svaka osoba ili tvrtka mora imati mogućnost odgovoriti na konkretne navode.

Prijetnje paljenjem otoka: ozbiljni navodi koje treba dokumentirati

Prema navodima redakcije Imperija, tijekom razdoblja u kojem su nadležna tijela postupala po prijavama, Andro Slavić je u više navrata, u alkoholiziranom stanju, prijetio da će zapaliti otok pa čak i pred inspektorima koji su ga priveli.

Takve tvrdnje ne treba ni prešutjeti ni olako iznositi kao utvrđenu činjenicu. Ako postoje svjedoci, snimke, poruke ili ranije policijske prijave, potrebno ih je povezati s konkretnim datumima i događajima te zatražiti očitovanje policije o eventualnom postupanju.

Prijetnje uništavanjem prostora ili ugrožavanjem ljudi i imovine, ako se potvrde, zahtijevaju ozbiljan odgovor nadležnih institucija.

Gradonačelnik Visa, Splitsko-dalmatinska županija i predsjednik Milanović: pitanja političke odgovornosti

Slučaj Budikovca otvorio je i pitanje odgovornosti javnih dužnosnika i učinkovitosti nadzora.

Predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je restoran na Budikovcu, o čemu su izvještavali hrvatski mediji. Njegov boravak ondje izazvao je dodatnu pozornost javnosti i otvorio raspravu o tome kako je objekt u kojem je objedovao godinama funkcionirao unatoč sporovima oko njegova pravnog statusa.

Međutim, posjet restoranu sam po sebi nije dokaz sudjelovanja u nezakonitostima niti dokaz političkog pogodovanja.

Jednako tako, odgovornost gradonačelnika Visa i čelnika Splitsko-dalmatinske županije treba ocjenjivati na temelju njihovih konkretnih nadležnosti, odluka, postupanja i eventualnih propusta. Ako je bilo prijava, kada su zaprimljene, tko ih je obrađivao i zašto pojedini postupci nisu ranije dovršeni?

To su pitanja na koja institucije trebaju odgovoriti dokumentima, a ne političkim prepucavanjima.

Otok je naposljetku očišćen, ali ostaje pitanje kako je do svega došlo

U travnju 2025. Jutarnji list izvijestio je o novom razvoju događaja u sporu oko Budikovca i odlasku Slavića s otoka. U svibnju 2026. Slobodna Dalmacija objavila je da je otočić očišćen od bespravne gradnje te da su se sporovi nastavili pred sudovima.

To su važni pomaci, ali fizičko uklanjanje spornih objekata ne daje automatski odgovor na sva pitanja o odgovornosti, nadzoru, naplati i mogućim propustima institucija.

Ako su nepravilnosti trajale godinama, potrebno je utvrditi kako su nastale, tko je bio nadležan za njihovo sprječavanje i jesu li javni resursi korišteni na štetu građana.

Izvori: Jutarnji list, 10. travnja 2025. i Slobodna Dalmacija, 5. svibnja 2026..

Imperij traži odgovore, a ne zaborav

Slučaj Budikovca pokazuje koliko je važno da novinari, građani i institucije ne odustanu od pitanja koja se tiču javnog dobra. Otok nije samo turistička kulisa nego prostor čije se korištenje mora odvijati u skladu sa zakonom, uz transparentne dozvole, odgovarajuće naknade i djelotvoran nadzor.

Slična ponašanja Mijić nastavlja gdje god otvara gradilište što izaziva čuđenje. Može li se jedan građevinar i poduzetnik civilizirati i vratiti među civilizaciju.

Javno dobro mora biti zaštićeno, a pravila moraju vrijediti jednako za sve — bez obzira na novac, političke veze ili utjecaj.

Luka Turudić

Related Posts

Related Posts