Hrvatska i problem nelegalnih vezova na pomorskom dobru
Točan ukupan broj nezakonitih i divljih vezova u Hrvatskoj službeno nije poznat. Radi se o tisućama tisuća. Razlog je jednostavan – ne postoji jedinstveni državni registar svih nelegalnih objekata koji se nalaze na pomorskom dobru. Ipak, procjene govore kako se duž hrvatske obale nalaze tisuće nelegalnih vezova, molića, pontona i bova koje su pojedinci ili tvrtke tijekom desetljeća postavljali bez potrebnih dozvola.
Pomorsko dobro predstavlja opće dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i namijenjeno je jednakom korištenju svih građana. Upravo zbog toga svako neovlašteno zauzimanje obale ili mora predstavlja ozbiljan problem, ne samo s pravnog, nego i s gospodarskog, sigurnosnog i ekološkog aspekta.
Rušenja pokazuju odlučnost, ali i razmjere problema
Posljednjih godina javnost svjedoči sve češćim akcijama uklanjanja bespravnih objekata na pomorskom dobru. Rušenja u uvali Vrulja te na otoku Budikovcu pokazala su da su državne institucije spremne provoditi zakonske odluke pod pritiskom prozivki poimenice.
Jedan od najnovijih primjera odnosi se na nelegalno privezište u sklopu resorta u Rogoznici, za koje su nadležna tijela izdala rješenje o zabrani korištenja te naložila njegovo uklanjanje s pomorskog dobra. Takvi slučajevi ponovno su otvorili pitanje koliko se još sličnih objekata nalazi duž hrvatske obale te koliko ih još nije evidentirano.
Zašto mediji prvi otkrivaju nepravilnosti?
U brojnim slučajevima upravo mediji prvi upozore javnost na bespravnu gradnju ili nelegalno zauzimanje pomorskog dobra. Tek nakon objavljenih fotografija, snimki ili istraživačkih tekstova pokreću se službeni postupci.
Takva situacija posljedica je više čimbenika. Tako se u nevolji našao splitski tajkun Željko Kerum koji nakon brojnih grijeha ovog svijeta iznosi da je politička žrtva. Tragično je da mu je politika sve to omogućila.
Kerum je jedini koji je “propao” na način da je izašao iz svakog stečaja bogatiji i ostavio 10.000 žrtvi dugova u propasti o čemu je čak iznosila i Slobodna Dalmacija bez ikakvih posljedica i istraga DORH-a i Uskoka. Također iznova gradi po Splitu nekoliko nebodera.
Često se pitamo je li se moć Keruma krije nasuprot Trgovačkog centra Kerum u Brodarici, stanovi dodjeljeni mnogim policajcima i sucima. Portal Telegram pokrenuo je protiv njega istragu koja je bila javna tajna od Rogoznice do Kaštela sa vraćanjem u Split. DORH pokazuje političku i istražnu spremnost sa USKOKOM kako doznajemo.
Nedostatak inspektora i opreme
Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih obala u Europi. Nadzor tisuća kilometara obale, brojnih otoka i uvala zahtijeva velik broj stručnih ljudi, plovila i tehničke opreme. Lučke kapetanije, građevinska inspekcija i druge nadležne službe često raspolažu ograničenim kadrovskim i logističkim kapacitetima. No to im nije opravdanje. Jedan dron to može snimiti sve u tri dana.
Podijeljena nadležnost
Za pomorsko dobro odgovornost dijele različita tijela – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Državni inspektorat, lučke kapetanije, županijske lučke uprave te jedinice lokalne samouprave. Kada odgovornost nije jasno koncentrirana, nerijetko dolazi do prebacivanja nadležnosti između institucija, što može usporiti postupanje. Namjerno politički zakomplicirano.
Lokalni interesi i politička inertnost
Dio nelegalnih objekata opstaje godinama jer lokalne zajednice ponekad iz različitih razloga ne prijavljuju nepravilnosti ili ih ne smatraju prioritetom. U pojedinim slučajevima gospodarski, politički ili društveni interesi mogu dodatno otežati pravodobno postupanje. Građani bez dokaza jamče “novci su u igri.
Sustav koji reagira nakon prijave
U praksi institucije često djeluju nakon što zaprime službenu prijavu građana ili nakon što određeni slučaj dobije značajnu medijsku pozornost. Preventivni i sustavni nadzori cijele obale mnogo su zahtjevniji te traže dodatne resurse i koordinaciju.
Zašto je važna uloga medija?
Istraživačko novinarstvo ima važnu ulogu u demokratskom društvu. Kada mediji odgovorno i argumentirano ukazuju na moguće nepravilnosti, mogu potaknuti nadležne institucije na provjeru činjenica i eventualno postupanje u skladu sa zakonom.
Međutim, konačnu odluku o tome postoji li nezakonitost uvijek donose nadležna državna tijela kroz propisane upravne ili sudske postupke.
Medijska objava sama po sebi nije dokaz povrede zakona, ali može biti poticaj za službeni nadzor. Medijski pritisak može otvoriti otkrića koja nisu bila ni približna a to je tko je još od svega toga imao interes. Imenima i prezimenima.
Problem koji bez građana nije moguće riješiti
Problem divljih vezova i nelegalnog zauzimanja pomorskog dobra nije nastao preko noći niti će biti riješen jednom akcijom uklanjanja. Riječ je o pitanju koje zahtijeva dugoročnu suradnju državnih institucija, lokalne samouprave, građana i odgovornih medija.
Snažniji preventivni nadzor, jasnije podijeljene nadležnosti, veći broj inspektora te transparentnije vođenje evidencije mogli bi značajno doprinijeti zaštiti hrvatske obale i osigurati da pomorsko dobro ostane dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima.
Ne prozivamo građane koji desetljećima koriste molove
Nije namjera prozivati sve građane koji desetljećima koriste postojeće molove, pristaništa ili vezove, osobito one koji potječu još iz vremena bivše države ili su nastali u okolnostima koje su se kroz godine mijenjale.
Svaki slučaj ima svoju priču i da nisu svi objekti jednaki niti su nastali na isti način.
Cilj članka bio je otvoriti raspravu o potrebi uređenog sustava, jednakih pravila za sve i zaštite pomorskog dobra, a ne etiketirati ljude kao devastatore.
Vjerujem da se problemi koji su se gomilali desetljećima mogu rješavati dijalogom, odgovornim postupanjem institucija i uvažavanjem interesa građana te zaštite javnog dobra.
Pripremio Toni Eterović
