Tisuće hrvatskih pacijenata i njihovih obitelji posljednjih desetljeća pokretali su sudske postupke protiv bolnica zbog liječničke pogreške ili drugih sporova vezanih uz liječenje. Koliko traje njihova borba i zašto bi o tome trebalo više govoriti?
Iza svake tužbe nalazi se čovjek
Kada čujemo da je netko tužio bolnicu, često pomislimo na sudski predmet, odvjetnike i odštete.
Ali iza gotovo svakog takvog postupka nalazi se ljudska tragedija. To je dijete koje je ostalo s trajnim posljedicama. To je obitelj koja je izgubila voljenu osobu.
To je pacijent koji vjeruje da je tijekom liječenja pretrpio ozbiljnu štetu.
To su godine neizvjesnosti, boli i traženja odgovora. To je sudsko iscrpljivanje do bola koje nitko nije zaslužio u moru sudske birokracije.
Službena izvješća Ureda pučke pravobraniteljice potvrđuju da je zdravstveni sustav jedna od kritičnih točaka na koje se hrvatski građani najmasovnije žale. Svake godine 400 građana prijavljuje nesavjesno liječenje, a 2025. prijavilo je rekordno 525 građana.
Nacional.hr je objavio da se godišnje događa tisuću bolničkih greški i da građani sve ne prijavljuju niti tuže jer su sudovi iscrpljujući a vještaci su kolege od tužitelja.
Sudovi često traju godinama
Najveći problem nije samo dokazivanje odgovornosti. Problem je vrijeme.
Medicinska vještačenja, saslušanja, žalbe i nova vještačenja često produžuju postupke na više godina.
Za mnoge obitelji to znači da uz gubitak zdravlja ili člana obitelji moraju godinama ponovno proživljavati isti događaj. Pravna borba postaje i psihološka borba.
Traume ne završavaju izlaskom iz bolnice
Mnogi pacijenti nakon mogućeg medicinskog propusta ne nose samo fizičke posljedice. Nose osjećaj nepovjerenja.
Strah od ponovnog liječenja. Neprospavane noći. Depresiju. Anksioznost. Neprestano vraćanje na događaj koji im je promijenio život. Obitelj također prolazi kroz veliku emocionalnu iscrpljenost.
Trebaju li oštećeni javno govoriti?
Oštećeni bi trebali javno ispričati svoja iskustva. Ne zato da bi nekoga unaprijed osudili. Ne zato da bi mediji presuđivali.
Nego zato da bi se otvorio prostor za razgovor o sigurnosti pacijenata, kvaliteti zdravstvenog sustava i mogućim promjenama koje mogu spriječiti slične slučajeve u budućnosti.
Osvijestiti sustavu kolika je nepravda proces koji traje dugo, to bi trebala biti jasna poruka.
Vrijeme je da se čuje glas pacijenata
Hrvatsko zdravstvo ima tisuće liječnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika koji svakodnevno spašavaju živote i rade iznimno odgovoran posao.
Upravo zato važno je otvoreno govoriti i o slučajevima u kojima pacijenti smatraju da su pretrpjeli ozbiljnu štetu, kako bi se ono dodatno jačalo kroz transparentnost, odgovornost i spremnost na učenje iz pogrešaka.
Možda najveća nepravda nije samo ono što se nekome dogodilo.
Možda je najveća nepravda kada čovjek godinama traži odgovor, a ima osjećaj da ga nitko ne želi saslušati.
Za povezane teme koje dolaze o nepravdi samo kliknete provjereno na link . Moći ćete rezervirati svoje priče našim aktivistima, zamjenicima urednika i novom ekskluzivnom uredniku.
Borna Milat
