Na svijetu postoje četiri glavne vrste kave, od kojih se svaka razlikuje po ukusu, načinu uzgoja i popularnosti. Te vrste su:
1. Arabica (Coffea arabica):
– Najpopularnija vrsta kave, čini oko 60-70% svjetske proizvodnje.
– Ima blagi, bogat i aromatičan okus, s notama voća i cvijeća, i s manje gorčine.
– Cijenjena zbog kvalitete i preferira se za vrhunske kave.
2. Robusta (Coffea canephora):
– Druga najčešća vrsta, čini oko 30-40% svjetske proizvodnje.
– Jača i gorča od Arabice, s višim udjelom kofeina, često s notama zemlje i orašastih plodova.
– Uglavnom se koristi za espresso mješavine i instant kavu zbog snažnog okusa.
3. Liberica (Coffea liberica):
– Rjeđa vrsta koja raste u zapadnoj i središnjoj Africi te jugoistočnoj Aziji.
– Okus joj je specifičan, drvenast i dimljen, s bogatijim, punijim aromama, što ju čini jedinstvenom.
– Manje se koristi u komercijalnim proizvodima, ali je popularna u nekim regionalnim tržištima.
4. Excelsa (Coffea excelsa):
– Smatra se podvrstom Liberice, no ima drugačije karakteristike.
– Nudi kompleksan, voćni okus, koji je često kombiniran s drugim vrstama kave radi postizanja složenijih aroma.
– Vrlo rijetka i uglavnom prisutna u posebnim mješavinama.
Kriteriji za mjerenje ukusa i vrijednosti kave:
1. Aroma:
– Kava može imati različite arome, od cvjetnih i voćnih do orašastih i čokoladnih. Aroma je prvi dojam koji kava ostavlja prije nego što se okus osjeti.
2. Kiselost (Acidity):
– Kiselost se odnosi na živahnost okusa, a ne na stvarnu pH vrijednost. Kave s višom kiselosti (posebno Arabica) često imaju svježe, voćne note. Niska kiselost daje glatkiji okus, što je karakteristično za Robustu.
3. Tijelo (Body):
– Odnosi se na teksturu kave, odnosno koliko je bogata i gusta. Kave s “punim tijelom” su kremastije i daju osjećaj težine na jeziku, dok su kave s “lakim tijelom” nježnije.
4. Okus (Flavor):
– Ukus kave se mjeri kroz kombinaciju nota koje mogu varirati od voćnih i začinskih do čokoladnih, orašastih ili dimljenih. Kvalitetnije kave često imaju složene profile okusa.
5. Aftertaste (Naknadni okus):
– Ovo se odnosi na okus koji ostaje nakon ispijanja kave. Dugotrajan, prijatan aftertaste smatra se znakom vrhunske kave.
6. Slatkoća:
– Kave više kvalitete (posebno Arabica) često imaju prirodnu slatkoću, koja može varirati od blage do izražene, balansirajući gorke i kiselkaste note.
Dodatni faktori koji određuju vrijednost kave:
1. Porijeklo:
– Mjesto gdje je kava uzgojena utječe na njen okus. Kave iz Latinske Amerike, Afrike i Azije mogu imati potpuno različite profile okusa. Kave iz visokih nadmorskih visina, primjerice u Etiopiji ili Kolumbiji, često imaju bogatije arome i više kiselosti.
2. Proces prerade:
– Postoje različiti načini obrade kave (suhi, mokri, polusuhi), a svaki utječe na okus. Na primjer, suhi procesi često daju kavi voćne note, dok mokri procesi proizvode čišći i kiseliji okus.
3. Prženje:
– Prženje (blago, srednje, tamno) može dramatično utjecati na okus kave. Blaga prženja zadržavaju više originalnih okusa zrna, dok tamnija prženja razvijaju dublje, karamelizirane i dimljene note.
4. Svježina:
– Svježe mljevena i svježe pržena kava uvijek ima bolji okus jer zrna kave brzo gube aromu nakon prženja i mljevenja.
U konačnici, vrijednost kave često ovisi o kombinaciji njenog porijekla, načina prerade, prženja i ukusa, a vrhunske kave ocjenjuju stručnjaci putem cuppinga – formalne degustacije kave.
H.B., Foto: Pixabay
