Kvaliteta zraka na Balkanu je u prethodnih nekoliko godina sve je popularnija tema i gorući problem po stanovništvo. Nerijetko u zimskim danima u velikim balkanskim gradovima golim okom možemo vidjeti o kakvom se zagađenju radi, kao što je slučaj npr. sa Beogradom, Sarajevom i Novim Sadom.
Novija medicinska istraživanja utvrdila su da je zrak zagađen lebdećim česticama, dušikovim oksidima, čađi i osobito ozonom, uzrok značajnog skraćenja očekivanog životnog vijeka. Onečišćeni zrak glavni je pojedinačni okolišni uzrok preuranjene smrti. Procjenjuje se da on godišnje u Europi uzrokuje oko 500.000 prijevremenih smrti, a u svijetu oko sedam milijuna.
Prema stranici Air Quality Life Index (AQLI) zagađenje zraka, koje ponajviše uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, u prosjeku po glavi stanovnika u svijetu skraćuje očekivano trajanje života za gotovo dvije godine (u odnosu na trajanje koje bi se očekivalo da onečišćenja nema), što je značajno više od pušenja, droge, alkohola, nehigijenskih uvjeta života, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze i ratnih sukoba (grafikon dolje). Treba imati na umu da će cigarete u prosjeku skratiti život pušača za više godina, no onečišćeni zrak šteti mnogo većem broju ljudi pa je, kada se uprosječi, on veći uzrok smrti od pušenja. Skraćenje je najveće u krajevima s najvišim razinama onečišćenja.
Zašto se koristi Indeks kvaliteta zraka?
Da bismo što bolje predočili građanima stanje kvaliteta zraka, posljedice koje mogu nastupiti po zdravlje i nakon kratkotrajnog izlaganja zagađenom zraku, kao i načine kako da se zaštite tijekom trajanja epizoda povećanog zagađenja, umjesto vrijednosti mjerenja zagađenja izraženih kao niz mjerenja odabranih polutanata predstavljenim u standardnim mjernim jedinicama obično razumljivim tek uskom krugu stručnih lica, odabrali smo Indeks kvaliteta zraka Agencije za zaštitu okoliša SAD (US EPA Air Quality Index).
Na osnovu vrijednosti ovog Indeksa lako je ustanoviti eventualni stepen zagađenosti zraka i moguće zdravstvene probleme koje građani mogu osjetiti nekoliko sati ili nekoliko dana nakon izlaganja zagađenom zraku.
Mjerne stanice u svijetu mjere prosječne satne koncentracije sljedećih polutanata: prizemnog ozona, lebdećih čestica, sumpor dioksida, ugljen monoksida i azotnih oksida. Najveću prijetnju po zdravlje stanovnika zagađenih gradova u svijetu predstavljaju povišene koncentracije lebdećih čestica i sumpor dioksida.
Šta predstavljaju vrijednosti Indeksa kvaliteta zraka?
Veća indeksna vrijednost znači zagađeniji zrak i ozbiljnije eventualne posljedice po zdravlje. Na primjer, 50 indeksnih poena znači relativno čist zrak i malu vjerovatnoću štete po zdravlje, dok indeksna vrijednost od preko 300 poena znači zagađenje visokog nivoa, izuzetno opasnog po zdravlje svih građana. Vrijednosti Indeksa veće od 100 izražavaju kvalitet zraka opasan prije svega za skupine stanovništva izuzetno osjetljive na zagađenje, a krajnje povećanje indeksne vrijednosti znači zrak opasan za sve.
Zagađenje na Balkanu i u svijetu u ljetnom periodu
Zagađenost zraka u ljetnom periodu uopšte se ne može porediti sa zimskim, što je u jednu ruku logično. Onečišćenje zraka prema Air Quality Life Index (AQLI) na Balkanu varira između 90 i 30.
Najviše izmjerena zagađenost u Sarajevu danas je 85, što predstavlja umjereno zagađen zrak, dok je prosječno onečinje u gradu oko 50. Zagreb je na prosjeku od 30 što se smatra izvrsnim zrakom. Split je na 38, što se smatra dobrom ili podnošljivom zagađenosti. Srbija je na prosjeku od oko 40, a najveći gradovi Beograd i Novi Sad su na 40 i 48. Maribor i Ljubljana, kao najveći slovenski gradovi, su na prosjeku od oko 35.
Grad sa najlošijim kvalitetom zraka u svijetu je Dubai koji ima zagađenost od 171, dok su iza njega azijski gradovi poput Kathmandua, Jakarte, Kolkatae, Irana i Delhia, dok je još na listu dospio i čileanski Santiago.
Drveće ljeti pojačava zagađenje zraka?
Drveće bi trebalo biti spas od urbane džungle. Stabla daju onu slatku, spasonosnu, prijeko potrebnu, gustu hladovinu koja pomaže rashlađenju grada, to je mjesto zaštićeno od pregrijavanja od asfalta i betona. Drveće bi zato trebalo olakšavati život u gradu, to su pluća gradova, pumpaju kisik u zrak i ujedno filtriraju štetna zagađenja zraka.
Ali studija, objavljena u časopisu Environmental Science& Technology, utvrdila je da sadnja drveća ne čini ništa za zagađenje zraka. Znanstvenici su utvrdili da kada nastupe velike vrućine, drveće emitira hlapljivu organsku komponentu VOCs, koja može učiniti zagađenje zraka, više od 60 posto, gorim.
H.B., FOTO: Twitter/iqair.com
