Utječu li prirodne katastrofe, ekstremne vremenske pojave i klimatske promjene na mentalno zdravlje? Zabrinutost za naš planet, okoliš i klimu Američko udruženje psihologa (APA) definiralo je to stanje kao eko-anksioznost.
ŠTO JE ‘EKO – ANKSIOZNOST’?
Nedavno istraživanje koje je provedeno od strane APA-e, potvrdilo je da 68% Amerikanaca između 18 i 34 godine osjeća nelagodu i stres kada su u pitanju klimatske promjene. Takvo stanje američko udruženje definiralo je kao ‘eko-anksioznost‘, odnosno iracionalni strah od klimatskih promjena, prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih prilika. Javlja se nakon katastrofe, a može prouzročiti šok, PTSP, depresiju, anksioznost, suicidalne misli, agresiju, osjećaje nemoći i gubitak identiteta. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca.
Nedavni razorni potresi u Hrvatskoj, poplave diljem Balkana 2015., super tajfuni na Filipinima, požari u Australiji ostavili su nesagledive posljedice. Kako je to utjecalo na naše mentalno zdravlje?
Američki su znanstvenici duže vremena promatrali utjecaj prirodnih nepogoda na mentalno zdravlje. Nakon uragana Katrine (2005.) jedan od šest preživjelih prijavio je znakove PTSP-a i suicidalnih misli, a čak 49% razvilo je anksioznost ili poremećaj raspoloženja.
KAKO SE NOSITI SA PROMJENAMA U OKOLIŠU?
Klimatske su promjene realna prijetnja. U redu je osjećati zabrinutost oko toga. Štoviše mala razina anksioznosti može biti dobra ako je u pitanju realan problem na kojega trebamo obratiti pozornost. Nažalost ne postoji jedinstvena solucija koja može pomoći u uklanjanju anksioznosti. Za neke će biti dovoljno slušanje vijesti, dok će za druge jednostavnije biti isključiti se iz njih. U svakom slučaju, ukoliko osjećate zabrinutost možete postati aktivist i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Ukoliko ni to nije dovoljno, najbolje se javiti za stručnu pomoć.
Josip Fo, foto: pixabay
