Svake godine stotine ljudi u Hrvatskoj prolaze kroz kazneni sustav: optužbe, suđenja, medijsku senzaciju. Za 2024. godinu Državni zavod za statistiku bilježi 1793 punoljetnih osoba koje su pravomoćno oslobođene, dobile odbijajuću presudu ili su im postupci obustavljeni. Iako zakon prizna njihovu nevinost, iskustvo progona ostaje. Zamislimo osobu koja je optužena za kazneno djelo: ime se pojavljuje u policijskim zapisima, mediji objavljuju senzacionalne naslove, susjedi šapuću. Čak i nakon oslobađajuće presude, društvena stigma ne nestaje preko noći.
Svaka od tih 1793 priča je priča o strahu, neizvjesnosti, gubitku reputacije, obitelji i povjerenja u pravni sustav. Ove brojke su više od statistike – to su ljudi čiji su životi pretrpjeli ozbiljnu štetu zbog pogrešnih optužbi ili neosnovanih sumnji. Progoni su neljudski jer podrazumjevaju policijske pritvore, pa istražne zatvore za koje se DORH izuzetno trudi. Potroši se silan novac da DORH dokaže krivnju za koju sudska vijeća utvrde kako nije postojala. Dakle u 2024. obustava kaznenog postupka je 842 slučaja, odbijajuće presude: 392 i oslobađujuće presude: 559. Sveukupno to je ništavnih presuda 1793. samo u 2024. godini, a 2023. je slična.
Pravosudni sustav ima mehanizme za oslobađanje i zaštitu nevinih, ali brojka od gotovo 1800 ljudi svake godine pokazuje da ni pravda nije savršena. Svi sustavi koji se oslanjaju na ljudske procese imaju marginu pogreške, ali moguće je smanjiti štetu kroz: bolje istrage, odgovorno medijsko izvještavanje, podršku žrtvama neosnovanih optužbi. Brojke su hladne, ali ljudske priče nisu. Svaka oslobađajuća presuda je pobjeda pravde, ali i podsjetnik da pravda ne smije kasniti. Društvo, mediji i institucije moraju zajedno raditi na tome da niti jedan nevini građanin ne bude unaprijed osuđen, stigmatiziran ili lišen mira zbog neosnovane optužbe.
Nismo uračunali građane koji su uporni sve do Europskog suda pravde tražeći prava. Ovim člankom želi se ukazati da DORH uvelike progoni i montira slučajeve.
Pripremio Toni Eterović
