DNK vukova iz ledenog doba otkriva da psi potiču od dvije odvojene populacije vukova

Međunarodna skupina genetičara i arheologa, predvođena Institutom Francis Crick, otkrila je da se podrijetlo pasa može pratiti od najmanje dvije populacije drevnih vukova.  Rad nas pomiče korak bliže otkrivanju misterija gdje su psi prošli pripitomljavanje, jednom od najvećih neodgovorenih pitanja o ljudskoj prapovijesti.

Poznato je da psi potječu od sivog vuka, a ovo pripitomljavanje dogodilo se tijekom ledenog doba, prije najmanje 15.000 godina.  No, gdje se to dogodilo i je li se dogodilo na jednom mjestu ili na više mjesta, još uvijek nije poznato.

Dosadašnje studije koje su koristile arheološke zapise i uspoređivale DNK pasa i modernih vukova nisu pronašle odgovor.

U svojoj studiji, objavljenoj u Nature (29. lipnja), znanstvenici su se okrenuli drevnim genomima vukova kako bi dodatno razumjeli odakle su prvi psi evoluirali od vukova.

Analizirali su 72 drevna genoma vuka, koji se protežu u posljednjih 100.000 godina, iz Europe, Sibira i Sjeverne Amerike.

Ostaci potječu od prethodno iskopanih drevnih vukova, a arheolozi iz 38 institucija u 16 različitih zemalja pridonijeli su istraživanju.  Ostaci su uključivali punu, savršeno očuvanu glavu sibirskog vuka koji je živio prije 32.000 godina. Devet različitih drevnih DNK laboratorija tada je surađivalo na generiranju podataka o sekvenci DNK od vukova.

Analizirajući genome, istraživači su otkrili da su i rani i moderni psi genetski sličniji drevnim vukovima u Aziji nego onima u Europi, što ukazuje na pripitomljavanje negdje na istoku.

Međutim, također su pronašli dokaze da su dvije različite populacije vukova doprinijele psećem DNK.

Čini se da rani psi iz sjeveroistočne Europe, Sibira i Amerike imaju jedno zajedničko porijeklo iz istočnog izvora.  No čini se da rani psi s Bliskog istoka, Afrike i južne Europe imaju neko podrijetlo iz drugog izvora povezanog s vukovima na Bliskom istoku.

Jedno od objašnjenja za ovo dvojno podrijetlo je da su vukovi bili podvrgnuti pripitomljavanju više puta, pri čemu su se različite populacije potom miješale.

Druga mogućnost je da se pripitomljavanje dogodilo samo jednom i da je dvojno podrijetlo posljedica tih ranih pasa koji su se potom miješali s divljim vukovima.  Trenutno nije moguće utvrditi koji se od ova dva scenarija dogodio.

Anders Bergström, suautor i postdoktorski istraživač u laboratoriju Ancient Genomics u Cricku, kaže: “Kroz ovaj projekt uvelike smo povećali broj sekvenciranih genoma drevnih vukova, omogućujući nam da stvorimo detaljnu sliku podrijetla vukova, uključujući otprilike vrijeme nastanka psa.”

“Pokušavajući smjestiti dio pasa u ovu sliku, otkrili smo da psi potječu od najmanje dvije odvojene populacije vukova – istočnog izvora koji je pridonio svim psima i zasebnog zapadnog izvora koji je pridonio nekim psima.”

Tim nastavlja lov na bliskog drevnog vučjeg pretka pasa, što bi moglo preciznije otkriti gdje se najvjerojatnije dogodilo pripitomljavanje.  Sada se usredotočuju na genome s drugih lokacija koje nisu uključene u ovu studiju, uključujući južnije regije.

S.K., sciencedaily.com., foto: pixabay

Portal na hrvatskom i BiH jeziku.

Imate priču? Možete nam pisati na imperijkanal@gmail.com ili klikom na PR tim.

Budite naš fan na Facebook-u, nagrađujemo svaki mjesec!

Povezane vijesti

Povezane vijesti