Mikroalge- vrijedan resurs za industrije hrane, stočne hrane i mirisa

Istraživači koje financira EU rade na intenziviranju održive proizvodnje bjelančevina, lipida, pigmenata i ugljikohidrata dobivenih iz mikroalgi koji imaju potencijal  transformacije industrije hrane, stočne hrane i mirisa svugdje u svijetu. U tome kontekstu mikroalge se mogu valorizirati kao vrijedan i moćan resurs, koristan za spomenute hrane industrije.

U uskoj okolici Lisabona, napuštena industrijska lokacija preuređena je u najsuvremeniju biorafineriju, gdje cvjeta i intenzivira se proizvodnja mikroalgi, novog izvora prehrane.

RelatedPosts

No Content Available

Ovi jednostanični organizmi mogu proizvesti spojeve poput bjelančevina, lipida i ugljikohidrata s veoma malim udjelom vode te bez potrebe za obradivim zemljištem, što predstavlja elemente od presudne važnosti u kontekstu poduzimanja napora u cilju unapređenja razine sigurnosti opskrbe hranom.

Projekt MULTI-STR3AM financiralo je Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo. Ovo javno-privatno partnerstvo između EU-a i Konzorcija za bioindustriju potiče istraživanje koje je korisno za lakši prijelaz na konkurentno, održivo i niskougljično gospodarstvo u Europi.

Za razvoj i rast algi neophodna je voda, ali i ugljikov dioksid te hranjive tvari poput dušika i fosfora. Posredstvom svojih metaboličkih procesa ovi organizmi  pretvaraju spomenute anorganske hranjive tvari u glukozu i druge organske molekule.

Za spomenute procese ključna je fotosinteza, čiji conditio sine qua non jest sunčeva svjetlost. Međutim, neke mikroalge mogu rasti i u mraku, i to tako da se hrane organskim hranjivim tvarima poput glukoze, a taj  proces je poznat pod imenom heterotrofni rast.

U sklopu projekta MULTI-STR3AM mikroalge se uzgajaju unutar fotobioreaktora ili fermentacijskih spremnika. Nakon što dovoljno narastu, njihova se biomasa skuplja i šalje na preradu u lisabonsku biorafineriju.

Tamo se stanice mikroalgi razgrađuju, a njihovi vrijedni sastojci, bjelančevine, lipidi, pigmenti i ugljikohidrati, odvajaju se i pročišćavaju u upotrebljive sastojke.

Postrojenje obrađuje oko 10 tona biomase godišnje i dizajnirano je za rukovanje širokim rasponom sojeva mikroalgi.

U svrhu povećanja održivosti, otpadni ugljikov dioksid iz izgaranja prirodnog plina vraća se u sustav u obliku resursa za mikroalge. Nadalje , tekući otpad iz obližnjih industrija ima ulogu medija za uzgoj kulture, a voda se vraća u sustav nakon dovršetka skupljanja biomase.

Na kraju se prerađeni sastojci isporučuju različitim granama industrije za upotrebu u obliku  potrošačkih proizvoda.

Iz spomenutog činjenica razvidan je potencijal mikroalgi te se one s punim pravom mogu svrstati u vrijedan i koristan resurs budućnosti.

 

Andrea Jakovčević

Related Posts

No Content Available

Related Posts