Izljev nafte devastirao obalna područja, uključujući močvarna staništa, koraljne grebene i morski život. Naftna mrlja se proširila diljem Meksičkog zaljeva, ubijajući desetke tisuća ptica, morskih sisavaca, riba i beskralježnjaka. Posebno su pogođeni morski sisavci, poput dupina i kornjača, čiji su brojevi drastično pali. Zbog dugotrajne kontaminacije, mnoga su područja izgubila biodiverzitet, a neki ekosustavi se još uvijek oporavljaju. Šteta je većinom nepopravljiva.
Ekocid u Meksičkom zaljevu dogodio se 2010. godine kada je naftna platforma Deepwater Horizon, u vlasništvu British Petroleuma (BP), eksplodirala i prouzročila masivni izljev nafte. Ovaj incident je jedan od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti, s dalekosežnim posljedicama za ekosustav, gospodarstvo i političku scenu u SAD-u. Za izljev je glavni odgovorni BP, kao vlasnik platforme, ali i partnerske kompanije Halliburton i Transocean, koje su sudjelovale u izgradnji i upravljanju platformom. Uzroci uključuju tehničke i sigurnosne propuste, posebno neispravnost u preventeru (sigurnosnom uređaju koji je trebao zatvoriti naftnu bušotinu u slučaju problema). Kultura štednje na troškovima, ali i nedostatni sigurnosni protokoli doveli su do eksplozije i izlijevanja oko 4,9 milijuna barela nafte u more tijekom 87 dana.
Ekološka šteta i pomor ekosustava
Izljev je devastirao obalna područja, uključujući močvarna staništa, koraljne grebene i morski život. Naftna mrlja se proširila diljem Meksičkog zaljeva, ubijajući desetke tisuća ptica, morskih sisavaca, riba i beskralježnjaka. Posebno su pogođeni morski sisavci, poput dupina i kornjača, čiji su brojevi drastično pali. Zbog dugotrajne kontaminacije, mnoga su područja izgubila biodiverzitet, a neki ekosustavi se još uvijek oporavljaju.
Sanacija – trajanje, metode i nadzor
Sanacija je trajala godinama. BP i vlada SAD-a surađivali su s brojnim agencijama, uključujući Američku obalnu stražu (US Coast Guard), EPA (Agencija za zaštitu okoliša) i NOAA (Nacionalna agencija za oceane i atmosferu). Primijenjene su različite metode čišćenja, uključujući:
Disperzante: Kemikalije poput Corexita korištene su za razbijanje nafte na manje čestice, no kasnije su se pokazale štetnima za ekosustav.
Upijanje i uklanjanje nafte: Korištene su barijere, spužve i posebne mreže.
Paljenje nafte: Dio naftne mrlje je spaljen, čime se uklonila površinska nafta, ali su istovremeno nastali štetni plinovi.
Sanacija nije bila u potpunosti uspješna. Mnoge vrste još uvijek pokazuju znakove oporavka, a neke su trajno ugrožene. Toksični učinci naftnog izljeva i disperzanata ostavili su trajne posljedice na ekosustav. Iako je BP uložio više od 65 milijardi dolara u čišćenje, ekološku štetu, obnovu i odštete, potpuni oporavak još uvijek nije postignut. Nakon incidenta, američki vrh sa predsjednikom Barackom Obamom bio je pod pritiskom da uvede strože regulacije za naftnu industriju. Zakonodavna tijela uvela su veće sigurnosne standarde za podmorske bušotine, a BP je doživio pad dionica i izgubio reputaciju na globalnom tržištu. Kompanija se suočila s brojnim tužbama i financijskim sankcijama, ali i drastičnim gubicima prihoda. 20 milijardi dolara su bili prisiljeni od Obame isplatiti odštetu za pogođene oštećene osobe pojedince i zajednice.
BP je isplatio odštete pojedincima, obiteljima i poslovima koji su direktno pogođeni izljevom, a iznosile su milijarde dolara. Mnogi ribari, vlasnici turističkih objekata i obalne zajednice doživjeli su ozbiljne gubitke prihoda i zdravstvene probleme, što je izazvalo paniku i dugotrajne probleme za lokalne zajednice. Imidž kompanije trajno je narušen, pa su uložili značajne resurse u obnovu reputacije. BP je još 2000. godine usvojio zeleni i žuti logo “Helios” (po grčkom bogu sunca), koji je trebao simbolizirati okolišnu odgovornost, što je nakon katastrofe izgledalo ironično. Nakon izljeva, kompanija je bila meta kritika zbog pokušaja da popravi javnu sliku umjesto ulaganja u sigurnost i prevenciju. Mnogi su aktivisti i umjetnici koristili BP-ov logo u satiričnim kampanjama kako bi ukazali na ekološku štetu i licemjerje pa je BP izmjenio i logo.
U vrijeme nesreće 2010. godine, predsjednik SAD-a bio je Barack Obama. Obama je BP-ov izljev nafte nazvao “najgorom ekološkom katastrofom” u povijesti SAD-a. Osobno je posjetio pogođena područja te je javno kritizirao BP-ovo upravljanje krizom, saniranje štete je bilo pod vječitim nadzorom 15 tajnih službi SAD, a BP je uz suglasnost sa CIA-nim stručnjacima birao čak od sobara do kaapetana profile koji će odgovarati profilu rada na sanaciji.
Pripremili David Bauer i Toni Eterović
