Tehnologija je omogućila stvaranje goleme i rastuće količine informacija, što dovodi do prednosti (npr. više podataka iz kojih se može učiti), ali i nedostataka (npr. širenje lažnih vijesti i teorija zavjere).
Novo istraživanje nastojalo je utvrditi kako i zašto ljudi cijene informacije. Istraživanje je pokazalo da se ljudi vežu za informacije baš kao i za fizičke objekte, čak i kada se te informacije ne mogu pretočiti u materijalne rezultate.
Nalazi istraživača sa Sveučilišta Carnegie Mellon (CMU) i Sveučilišta u Innsbrucku objavljeni su u Proceedings of the National Academy of Sciences.
“Često govorimo o interakciji s informacijama kao da nešto konzumiramo, a svoju privrženost osobnim uvjerenjima opisujemo kao zadržavanje ili otpuštanje nečega”, kaže Christopher Olivola, izvanredni profesor marketinga u školi za poslovanje, koji je koautor istraživanja.
“No dok je vrednovanje novca i materijalnih dobara opsežno proučavano, iznenađujuće je malo istraživanja usmjereno na to kako vrednujemo informacije.”
Prema konvencionalnoj ekonomiji i teoriji igara, informacije se vrednuju samo u mjeri u kojoj podupiru odluke koje donose bolje rezultate, ali ovo gledište ne objašnjava u potpunosti kako se pojedinci bave informacijama, kao što je naša spremnost da platimo za informacije koje na nas ne utječu ni na koji opipljiv način (npr. kupnja časopisa o tračevima slavnih) ili naša sklonost izbjegavanju informacija za koje mislimo da su u suprotnosti s našim uvjerenja (npr. samo konzumiranje vijesti iz izvora koji dijele naše stavove).
S.K., foto: pixabay
