Milanović negira da se upletao u Perkovića i da je on trebao biti zaštićen kao tajni agent, na što je Kolinda uzbvratila da je Perković ubojica a ne agent.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=2926&v=GZEQYJlhonE&feature=emb_title
TIJEK SUČELJAVANJA:
ZAVRŠNE RIJEČI:
Dragi sugrađani za nekoliko dana birat ćete hrvatskog predsjednika, tu sam da vam služim, ne da vas dijelim, da se borim protiv onoga što Hrvatsku unizuje i unazađuje i najveći dio ljudi vrijeđa zbog čega gube vjeru za životom za stvaranjem i za ostankom u Hrvatskoj, rekao je Milanović u završnom obraćanju.
– Demografija je kao što sam rekao u nekoliko navrata u ovom razdoblju najbolja i najuspješnija ako zemlja ima poštenu vlast kojoj građani vjeruju, u koju se uzdaju i za koju znaju da ih neće iznevjeriti. Već godinama Hrvatsku vode ljudi koji nisu takvi i koji su svoj utjecaj premrežili kroz formalna tijela i kroz neformalna tijela. Predsjednica države, Vlada koja se skoro raspala radi korupcije i predsjednica koja se druži s ljudima koji nisu dostojni društva predsjednika Republike šalju groznu poruku. Izađimo, izborimo se, u Hrvatskoj se neće promijeniti ništa revolucionarno, ali uz male pomake, male osmijehe koji će se pretvoriti u veliki osmjeh, mi vjerujemo, rekao je Milanović.
Kad sam prije pet godina preuzela mandat predsjednice RH, Hrvatska je bila na koljenima radi katastrofalnih politika najgoreg predsjednika Vlade u povijesti Hrvatske Zorana Milanovića, rekla je Grabar-Kitarović u završnom obraćanju.
– Otada smo uspjeli postići rast i razvoj koji još uvijek nije dovoljan. Želim da nam, BDP bude iznad 5%, želim da se pozitivni makroekonomski čimbenici koje sada vidimo preliju u vaše živote, na vaše račun, želim da zaustavimo odlazak mladih, da stvorimo uvjete za povratak mladih, da završimo reformu obrazovanja, da potičemo poduzetništvo, otvaramo nova radna mjesta, da plaće i mirovine budu veće i da vaš životni standard bude veći. Ne zanima me stranačka politika, zanima me državništvo. Ja sam osoba koja ne dijeli na “mi ili oni”, ja sam osoba koja okuplja i moja Hrvatska je Hrvatska za sve, rekla je Grabar-Kitarović.
● Mislite li još uvijek da predsjednika treba birati Sabor?
Milanović je rekao kako se na takav način predsjednik bira u Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i smatra da bi možda takav način izbora predsjednika, kada malo sazremo, doprinio tome da se bez strasti, podjele, optužbi odabere kompromisna osoba. Dodao je kako je to tema za razmišljanje.
Grabar-Kitarović je kazala da je licemjerno da se natječe za predsjednika države na izravnim izborima dok smatra da ga treba birati Saboru. Dodala je kako je puno puta rekao da nikada u životu ne bio predsjednik jer je to suvišna funkcija koja ne služi nikome. Dodala je da kada bi se predsjednik birao u Saboru, uz naš sustav koalicija kakav postoji, to znači da bi jedna politička opcija imala potpunu kontrolu nad cijelom državom. Milanović kaže da je to netočno, zamolio ju da ga citira, da ne navodi netočne izjave jer ona njega niti jednom nije ispravila zato što on govori istinu.
Grabar-Kitarović je rekla da predsjednika treba birati na izborima – top potvrđuju i građani koji izlaze na izbore. Dodala je da snaga predsjednika proizlazi iz Ustava i ustavnih ovlasti, ali najviše snaga proizlazi iz naroda koji je izabrao tu osobu i čiji predstavnik treba i biti. Rekla je da predsjednik može davati mnoge inicijative, surađivati s Vladom i zajedno u sinergiji vladati jer su im otvorena sva vrata – navela je svoje kontakte i vanjskopolitičke susrete.
Milanović je ponovio da sustav koji imamo nije savršen, a autoritet predsjednika prvenstveno proizlazi i njegovog autoriteta, što Grabar-Kitarović nema – ona ovu funkciju vrlo često sramoti, izvrgava je ruglu, ljudi komentiraju njezino neobično ponašanje, izaziva čuđenje i ona je dokaz da izbor može biti ovakav ili onakav. Grabar-Kitarović smatra da ona ne sramoti državu, rekla je da se ponaša kao moderan političar, zato je i svjetski ekonomski forum u Davosu pisao o njoj kao o “tipu novog lidera”.
● O privatnoj imovini
Na pitanje koliko je u pet godina njezina mandata narasla njezina obiteljska imovina, Grabar-Kitarović je odgovorila:
– Jedino za što mogu reći da je došlo do pomaka ove godine jest da je ona otpremnima iz NATO-a u iznosi nekih stotinjak tisuća eura, koju mi je NATO dugovao kad sam otišla, prebačena na moj račun prošle godine. To je nešto konkretno što mogu reći. Drugo, mislim da nema nekakvih većih porasta. I suprug i ja živimo od svojih plaća, rekla je.
Napomenula je da je u 2015. godini BDP po glavi stanovnika iznosio 10.616 eura, dok se do 2018. povećao za više od dvije tisuće eura.
Milanović joj je na to odgovorio da ne razumije fluktuaciju tečaja valuta, “osim kad joj legne sto tisuća eurića iz NATO-a kao otpremnima”. Zatim joj je rekao sljedeće:
– 1995. godine ste dobili stambeni kredit kao službenica Ive Sanadera, kad su ljudi dolazili iz rata, s kamatom od 4 posto (Grabar-Kitarović ga je ispravila da je riječ o 4,5 posto). Ja sam 2008. još plaćao kamatu 6 posto. Međutim u Vašoj imovinskoj kartici, Vi ste dobili taj novac, ali ste imali i kredit na početku mandata od milijun i 250 tisuća kuna, s rokom dospijeća dvije tisuće trideset i neke godine. Taj kredit je u međuvremenu potpuno isplaćen. Kojim novcem, s obzirom na to da vam je ušteđevina još veća nego što je bila?, pitao ju je.
Grabar-Kitarović je odgovorila da je dobila kredit 1995. godine, sukladno Pravilniku Ministarstva vanjskih poslova s ratom od 4,5 posto. Drugi kredit koji je dobila morala je navesti u punom iznosu tada.
– Međutim u napomeni imate objašnjeno da je taj kredit većinom isplaćen prodajom dvaju manjih stanova i ostao je manji iznos za isplatu, nekih 180 tisuća kuna koje sam isplatila nakon dvije godine mandata, dodala je, nastavivši kako bi ona htjela Milanovića pitati “kako je on kao predsjednik Vlade RH dobio kredit od 180.000 eura po povlaštenoj rati od 3 posto i kakav je to primjer hrvatskim državljanima da premijer traži povlaštenu ratu kredita”.
Milanović joj je odgovorio da je rekla “opet sve krivo”.
– Niti sam ja bio premijer, ja sam bio predsjednik SDP-a. Niti je kamatna stopa bila povlaštena, nego je bila 6 posto. Dakle, u tom trenutku ista u Zagrebačkoj, Erste i drugim bankama. Niti je to bilo 180 tisuća eura nego 300 tisuća eura, od čega sam naravno prvi veliki dio vratio prodajom svog aktualnog stana. I sad taj kredit još uvijek plaćam. neću reći da je ovo kleveta, ali ovo je takva gomila besmislica, rekao je.
● Kako premostiti podjele u društvu
Grabar-Kitarović kaže da se podjele mogu premostiti fokusiranjem na životna, a ne na ideološka pitanja.
– Dolaskom na vlast gospodina Milanovića u nedostatku vizije gospodarstva jer apsolutno nije učinjeno ništa, nije provedena ni jedna jedina reforma, zadužio nas je za 75 milijardi kuna i da ne nabrajam dalje, svi nezaposleni, ovršeni… U nedostatku vizije ponudio je ideološka pitanja dijeljenja na “mi ili oni” ljevica ili desnica, isključivost pitanja iz drugog svjetskog rata koja su odjednom oživjela. Kada sam otišla iz Hrvatske rast je tada bio 5% što bi htjela da bude i danas. U vrijeme Vaše Vlade da biste prikrili onu sramotu koja je bila u gospodarstvu da je Hrvatska bila na začelju svih ljestvica otvorili ste ideološka pitanja, poručila je aktualna predsjednica.
– Mislio sam da se Kitarović malo smirila ali evo ona opet ponavlja iste netočne stvari. To joj je očito u priručniku, rekao je Milanović. “Agregatni rast u mojoj Vladi je bio 5,30% i u Vladama Sanader-Kosor je bio 5 i nešto posto. O čemu vi pričate, o slavljenjima Ive Sanadera kao najvećeg reformatora u Europi. Niste u pravu. Mi ideološke promjene pokretali nismo, nisam ja napisao iz čista mira “Oba su pala”. To je šator i to je gospođa Kitarović”, ustvrdio je.
Grabar-Kitarović kaže da je u vrijeme kad je pisala to pismo Ivo Sanader bio vrlo cijenjena osoba diljem svijeta, stranci su ga jako poštivali.
– A kad je riječ o rezultatima Vaše Vlade treba reći da se hrvatsko gospodarstvo počelo oporavljati 2011. godine da biste da vi ponovno uveli u recesiju sve do 2015, dodala je.
– Ovo su sad lekcije iz osnova ekonomije, ja nisam školovani ekonomist, ali puno čitam, možda nisam bio na Harvardu kao uvažena predsjednica. Ovo su sve potpuno pogrešni podaci, sve što govorite je krivo, Sanader nije bio cijenjeni lider nego je bio razbojnik, upotrijebit ću tu riječ. Vi ste bili cijelo vrijeme u njegovoj pratnji. Sad ja postavljam pitanje, ne možeš znati sve, ali da baš ne vidiš ništa, zato što se praviš da ne vidiš, zato što ti svejedno, zato što od toga imaš koristi kao član Nadzornog odbora Kontinental prijevoza sredinom 90-ih godina koji je upropašten i poharan. To je priča s Leonom Sulićem. Tu ste bili, to je vape društvo, ja na to reagiram, imam pravo ljudima ukazati pozornost na to. To je bio Ivo Sanader, a vi ste ga gledali i on je bio cijenjen, e pa bogami od mene nije. Sad da kažem što su meni ljudi govorili u inozemstvu a razgovarao sam s puno ljudi, to nema smisla u ovoj emisiji, ustvrdio je Milanović.
– Bila sam u Vladi od 2004. do 2007. godine. To je bila jedna od najuspješnijih Vlada kad je gospodarstvo raslo 3,9% do 5,3%. U to vrijeme dobili smo pozitivno mišljenje Europske komisije, kandidaturu, otvorili pregovore za članstvo u EU i zatvorili nekoliko poglavlja. TO je bio moj posao, diplomacijom i europskim integracijama, a o bilo kakvim sumnjivim radnjama nisam imala apsolutno nikakvih saznanja, poručila je aktualna predsjednica.
– Ja to ne mogu interpretirati drugačije nego da gospođa Kitarović ne vidi ništa i ništa joj nije jasno što nije najbolja preporuka za predsjednika što vidimo zadnjih pet godina. Osam godina Vlada lijevog centra, Račan prije svega i onda moja malenkost u težim vremenima. Hrvatska je imala ukupan rast od skoro 25%. Deset godina vlada Sanader, Kosor i Plenković, Hrvatska je na 10,2%. Dva i pol puta manja. Ovo su brojke i brojke su zeznuta stvar, naglasio je Milanović.
● Istanbulska konvencija i njezino usvajanje prije godinu i pol dana izazvalo je puno prijepora u javnosti.
Grabar-Kitarović je rekla da je interpretativna izjava Vlade trebala riješiti prijepore. Osobno smatra da kada nešto izaziva tolike podjele u javnosti, da je najbolje pričekati ili objasniti. Smatra da je sve već uklopljeno u hrvatske zakone, problem joj je pravo žena – možemo potpisati bilo kakve zakone i konvencije, ali ako se oni u praksi ne poštuju, ako su i žene i dalje potplaćene, nezaposlene, to neće riješiti nikakve konvencije, nikakvi zakoni, nego praksa koju moramo uvesti da bi osigurali stvarnu jednakopravnost.
Milanović je rekao kako Grabar-Kitarović za potrebe posla mora glumiti ono što nije, iako je u stvari je liberalna osoba, to mu je u redu, a konzervativno mu ne smeta. Za Istanbulsku konvenciju kaže da je dokument koji njegova Vlada nije ratificira jer je bio preveliki trošak koji su htjeli malo odgoditi.
Vidjela žaba da se konji kuju, pa je i ona digla nogu – Milanovićev je komentar na HDZ-ovo ratificiranje Istanbulske konvencije. Rekao je da Hrvatska ta pitanja ima uređena zakonima.
Grabar-Kitarović je replicirala, smatra da svatko ima pravo na svoj stav, kazala je da se razgovara uvredljivo i pita se kakav je mogao biti diplomat. Milanović smatra da nije rekao ništa uvredljivo i kada god ju traži da mu da neki primjer, ona od toga bježi. Kazao je kako se nada da ju nije uvrijedio kada joj je rekao da je liberalna, i on je otprilike takav.
– Ljudi se uglavnom dijele oko uvjerenja, vjere, pogleda na svijet, dodao je.
● O udomljavanju i posvajanju djece od strane istospolnih partnera
Grabar-Kitarović je rekla da je udomljavanje i posvajanje u Hrvatskoj jako teško i to moramo olakšati da djeca ne provode previše vremena pod domovina jer djeci je potrebna obitelj – i majka i otac, a interes djeteta je iznad svega.
– Ne znam koliko smo mi kao društvo spremni za posvajanje djece od strane istospolnih obitelji, nemam nikakvog iskustva, ne poznajem nikoga u Hrvatskoj, no sada imamo predugu upravnog suda koju treba poštivati i prema njoj se treba ravnati, dodala je.
Milanović je rekao kako je to proces koji je nezaustavljiv iako u Hrvatskoj ima mnogo ljudi kojima je to neprihvatljivo, smatra da to moramo prihvatiti jer se tome treba prići s ljudske strane.
● Treba li povući hrvatsku vojsku iz Afganistana?
Predsjednik ili predsjednica države su ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Na pitanje treba li hrvatsku vojsku povući iz Afganistana, Milanović odgovara:
– Da, odmah! Prije 16 godina sam sudjelovao kao pomoćnik ministra u odluci da se pošalje hrvatska vojska u Afganistan zato da ne bi išla u Irak, jer je Busheva administracija to sanjala. Prošlo je 16 godina. Vidite svakodnevno da Amerikanci nisu načistu što da rade, povlače se, ne povlače se. Hrvatska tamo ne smije biti pratilja starijeg brata. Tako sam postupio i kada sam povlačio s predsjednikom Josipovićem hrvatske vojnike iz Sirije, s Golanske visoravni, o čemu je gospođa Kitarović govorila kao o izdaji. Promatrači UN-a koji su tamo bili u misiji, sto Hrvata naoružanih lakim oružjem u Toyota terencima, bili su napadnuti, razoružani i poniženi. U takvoj situaciji zadržati hrvatske vojnike, kao glinene golubove, kao mete, u jednoj besmislenoj misiji, u državi u kojoj bjesni rat, to može samo gospođa Kitarović. Tri godine kasnije, umjesto da to pusti na miru, pred strancima kaže da je to doživljeno kao izdaja. Znamo mi što je izdaja, rekao je Milanović.
Grabar-Kitarović na to je replicirala:
– Razlog nije bio zato što su razoružani drugi vojnici, već ste vi i vaša vlada Siriji izvezli kroz Saudijsku Arabiju i Jordan oružje i streljivo u vrijednosti od 1,26 milijardi kuna. To je počelo u zimu 2012. te nastavili s time. I onda su krenuli članci o korištenju hrvatskog oružja u Siriji i nakon toga ste se uspaničarili i povukli navrat-nanos preko noći hrvatsku vojsku, a tad su mi svi ratni zapovjednici rekli da je to bila živa sramota i da se njih nije ni konzultiralo.
Milanović joj na to odgovara da su hrvatski vojnici tamo bili hodajuće mete, a da se izvoz oružja o kojemu govori dogodio u režiji i aranžmanu SAD-a, “naše najveće saveznice i vaše omiljene države”.
Ma pitanje treba li povući hrvatsku vojsku iz Afganistana nakon pogibije skupnika Josipa Briškog, Grabar-Kitarović kaže:
– Prije svega želim još jednom izraziti duboko žaljenje obitelji skupnika Josipa Briškog zbog njegove pogibije. I nadam se da je to jedini slučaj dosad od 2003. godine, otkako smo u Afganistanu. To je nažalost bio taj jedan smrtni slučaj. Hrvatska će postupiti kao odgovorna saveznica, jer ako ste vi članica NATO-a i očekujete da vas netko zaštiti temeljem članka 5., napad na jednoga je napad na sve, tako ćemo postupiti i kada je riječ o povlačenju vojske iz Afganistana. Moja je pretpostavka da će to početi prije nego kasnije, o tome ćemo svakako razgovarati sa svojim saveznicima, Nijemcima i drugima. Naše su snage u osiguranim uvjetima uglavnom na sjeveru ali većinu ćemo snaga prebaciti u neke druge vojne misije kao što su Kosovo ili na istoku Europe.
– Razgovarat hoćemo, međutim odluku ćemo donijeti mi, zaključuje Milanović.
● Zašto je Grabar-Kitarović izjavila da bi Milanu Bandiću nosila kolače u zatvor?
– Gospodin Milan Bandić je optuženik, međutim, nije osuđen pravomoćno, dakle, svatko u ovoj državi tko nije pravomoćno osuđen, nevin je dok mu se ne dokaže krivnja. To je pravilo koje vrijedi za gospodina Bandića i za svakoga, za svakog hrvatskog državljanina i za to ću se pravilo boriti. Kako protiv korupcije ali isto tak oda ne stavljamo ljude na stup srama da procesi ne traju predugo i usput rečeno EU je rekla da procesi u HR traju predugo. A kad vi govorite o korupcijskim skandalima gospodine Milanoviću pa ja se sjećam Lovrić-Merzel, Čačić, Sabo, Vlahušić, sve te ljude koje ste branili pa i Bandića ste branili da je vaš prijatelj, a da ne govorim o lex Perkoviću,. Što bi danas bilo biste li vi pomilovali Perkovića i Mustača, zapitala se Grabar-Kitarović.
Milanović je uzvratio kako ne bi pomilovao nikoga.
– Posebno ne ljude, a sad ću reći na to ćemo doći, s kojima ste sjedili u Nadzornim odborima, u odborima u tvrtkama kada ste bili djevojka u kabinetu Ive Sanadera i bolje vam je da ne otvarate tu temu, a kad ste ju već otvorili bit će vremena da govorimo o tome. Ovdje je pismo izdavaču Washington Timesa koje ste uputili na temu nepogrešivog Ive Sanadera i da o njemu pišete kao o Isusu Kristu. Dakle, vi mi govorite o korupciji. to je Vaše pismo iz siječnja 2009. par mjeseci prije nego je Ivo Sanader pobjegao iz Vlade, a uskoro i iz veleposlanstva, poručio je.
– Da, naravno da sam pisala Washington Timesu, odgovarala zato što sam branila vlastitu državu. Kao veleposlanica RH moja je dužnost braniti čast RH i svih njenih dužnosnika. Što se tiče ovoga što spominjete oko Ive Sanadera ja o tome nisam imala pojma, osim toga istjerao me krajem 2007. iz Vlade i nakon toga nismo imali nikakvih kontakata, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.
● EK traži jaču borbu protiv korupcije. Milanovićevom predstojniku ureda Tomislavu Sauchi sudi se u aferi “dnevnice”. Kako uočiti i spriječiti korupciju?
Milanović je rekao da je Saucha nepovezan s istinskim problemom koji Hrvatska ima – Saucha je optužen, podržava HDZ i Milanoviću je zbog toga žao. Dodao je kako će Sauchina odgovornost biti utvrđena na sudu u aferu u kojoj je sudjelovala i tajnica Andreja Plenkovića. Kazao je kako će mu biti žao ako Sauchu proglase krivim. Rekao je kako je Grabar-Kitarović na sučeljavanje došla nakon zabave koju je organizirao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a takve poruke su toksične i ne smatra ih normalnima.
– Gospođa Kitarović ima neutaživu potrebu biti u sjajnim odnosima s ljudima koji imaju ozbiljnih problema sa zakonom i to je problem, rekao je Milanović.
Grabar-Kitarović kaže da nije došla s fešte već sa skupa HDZ-a i stranaka koje ju podržavaju. Rekla je kako se u njegovo vrijeme događalo sve oko Sauche i ne može sada kriviti tajnicu. Milanović kaže kako je tajnica u pritvoru i tu su stvari manje-više jasno, a to je najveći korupcijski skandal njegove Vlade u kojoj Saucha uopće nije bio član, a pola ove Vlade je razneseno korupcijskim skandalima i dali su ostavke.
● O korupciji u sigurnosnom sektoru
Bivši ravnatelj Vojne i sigurnosno-obavještajne službe (VSOA) i njegov zamjenik su osuđeni zbog zloporabe položaja i ovlasti. Na pitanje ima li danas korupcije u sigurnosnom sektoru, Milanović je odgovorio:
– To ne znam, to tvrdi gospođa Kitarović nakon pet godina. To je opasno za sustav. Ljudi, s time se ne igra. Dakle, gospođa Kitarović cijelo vrijeme jedno govori, a drugo radi. To smo vidjeli na primjeru Lozančića. Dakle, “nije iz političkih razloga, ali je zbog uplitanja u politički proces”. To nije istina, da ne upotrijebim neku goru riječ. Dakle, dvojica čelnika službe su za vrijeme HDZ-ove vlasti iz diskrecijskih sredstava koja stoje na raspolaganju šefu službe, mogu reći prevelikih sredstava koja su u mom mandatu smanjena… Dakle, ljudi mogu trošiti novac kako god hoće, da nikome ne odgovaraju, ali moraju prilagati račune. Te račune su, prema optužnici, uništili kad su morali otići s dužnosti. Smijenjeni su, smijenili su ih Kotromanović i Ivo Josipović. Doveden je novi čelnik. A oni su umirovljeni, ali ne kao što kaže gospođa Kitarović, oni su imali uvjete za mirovinu, kao osobe koje još nisu osuđene. Jer tu vrijedi presumpcija nevinosti. Ja za te ljude u principu ne želim čuti, krali su za vrijeme HDZ-a, optuženi su, maknuti su, i sudi im se.
Grabar -Kitarović na ovo je replicirala kako je činjenica da je u VSOA-i nestalo pet milijuna kuna.
– To su veliki iznosi. Treba utvrditi gdje su ti novci sve išli. Donesena je prvostupanjska presuda. Ali slažem se, presumpcija nevinosti do pravomoćne presude. Međutim isto je činjenica da oni nisu trebali biti umirovljeni, nego su trebali biti suspendirani za vrijeme trajanja tog procesa. Jer ta dvojica gospode koji su vodili VSOA-u za moguću pronevjeru 5 milijuna kuna uživat će visoke generalske mirovine koje im je omogućio ministar Kotromanović, odgovorila je.
● Zašto ste tražili smjenu bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića?
Grabar-Kitarović kaže da je to bilo zbog njegovog uplitanja u političke procese i povrede zakona. Dodala je kako zbog zaštite nacionalnih interesa ne može više o tome govoriti. Spremna j dati izjavu, izvješće i razlog pred stručnim povjerenstvom. Rekla je kako je Milanović, uz “lex Perković”, uveo i verbalni delikt “obzirom da nije htio čuti kritiku od svojih najbližih suradnika koji su se ograđivali od “lex Perkovića” i zbog toga su izbačeni z SDP-a.
Milanović je rekao da ne postoji stručno povjerenstvo koje razmatra iz kojih političkih razloga je smijenjen jedan od najboljih šefova službe koje je Hrvatska imala. Dodao je kako je interesantno što je Grabar-Kitarović nakon što je smijenila Lozančića, Plenković ga je u HDZ-ovoj Vladi postavio na mjesto službe zaštite i spašavanja. Grabar-Kitarović je ponovila da “nije smijenjen zbog političkih razloga, već zbog uplitanja u politiku i političke procese i izborne procese u to vrijeme”. Rekla je da se istražno povjerenstvo uvije može uspostaviti, a kada je riječ o gospodinu Lozančiću, ne želim ovdje brisati pod njime, ali nije se previše iskazao ni na ovoj drugoj dužnosti”.
● Iz današnje perspektive, biste li se protivili izručenju Perkovića i Mustača Njemačkoj?
Milanović kaže da se nikada nije ni protivio njihovom izručenju, “ali ono što je HDZ odradio u to vrijeme je na razini jednog plota da se podriva hrvatska nacionalna sigurnost. Smatra da se Perkoviću trebalo suditi u Hrvatskoj, HDZ je to u početku opstruirao, a kasnije su se urotili da ga izruče Njemačkoj.
Grabar-Kitarović je replicirala, rekla je kako je više puta razgovarala s Angelom Merkel, a “lex Perković” je nešto što se ne može zaboraviti. Rekla je da Perković nije bio ni osnivač HDZ-a niti jedan od najbližih Tuđmanovih suradnika, bio je potreba u vrijeme kada se trebalo boriti protiv UDBA-a. Dodala je da nije samo obavještajac, nego i ubojica i pitala je Milanovića zašto mu nisu sudili za to u Hrvatskoj, te zašto Merkel nije došla na proslavu ulaska RH u EU. Milanović je rekao kako se znalo tko je Perković, a u HDZ-ovoj tipičnoj maniri je praviti se kako ništa nisu znali.
● Neredi u Crnoj Gori nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti. Koliko su opasna previranja u Crnoj Gori?
Grabar-Kitarović smatra da je suvereno pravo Crne Gore donositi svoje zakone i ne želi previše komentirati što se tamo događa jer bi to bilo miješanje u unutarnje stvari te države, iako su “druge sile pokušale napraviti puč prije ulaska Crne Gore u NATO”. Nada se da će se to pitanje riješiti, ne vjeruje da će se to preliti na RH. Govoreći o nacionalnoj sigurnosti, rekla je da je akademski obrazovana po tom pitanju, brine o nacionalnoj sigurnosti i nikada se ne bi miješala u rad službi – s njima želi surađivati i pomagati im koliko god može sa svojim znanjima.
Milanović je replicirao, rekao je kako je “ovo bilo dirljivo slušati”, za Crnu Goru kaže kako je to osjetljiva stvar jer smo susjedi. Kaže da kada god Grabar-Kitarović ima dvostruke kriterije o mnogim temama – nekad je za miješanje u poslove druge države, nekada nije. Smatra da Beograd stoji iza svega što se događa u Crnoj Gori, a to nije opasno za Hrvatsku. Grabar-Kitarović je na to rekla kako svi želimo stabilnost Crne Gore, zamolila ga je da “ne vrijeđa na osobnoj razini govoreći o dvostrukim kriterijima”. Dodala je da Hrvatska, kao supotpisnica dejtonskog sporazuma mora štititi hrvatski narod.
Milanović smatra da sukob ne može eskalirati van Crne Gore.
● O opasnostima od islamističkog terorizma u BiH
Dosta burne reakcije u Sarajevu su izazvale izjave Kolinde Grabar-Kitarović o opasnosti od islamističkog ekstremizma i terorizma iz susjedne Bosne i Hercegovine. Na pitanje je li i dalje toga mišljenja, odgovorila je:
– Bosna i Hercegovina danas jest država u kojoj se miješaju različiti utjecaji. Danas to prepoznaju mnogi, uključujući EU, Macron je nedavno govorio o tome. Mislim da se s tim problemom treba jednostavno suočiti, ne ga nijekati. Vratili su se borci iz Iraka i Sirije, i iz drugih dijelova zajedno sa svojim obiteljima. I naravno, treba Bosni i Hercegovini pomoći zajedno s Hrvatskom i drugim državama EU, da kroz razmjenu informacija u obavještajnom sektoru rješavamo takva pitanja, odgovorila je.
Milanović joj je odgovorio da je upropastila odnose sa Sarajevom, “mada su je nazvali kraljicom Balkana”. Grabar-Kitarović naglasila je da nema nikakvih problema s muslimanima odnosno Bošnjacima. Cijeni ih i poštuje kao jednakopravni konstitutivni narod u BiH.
● Trgovinski rat sa Srbijom, Orban, Trump, Vučić…
Milanović: Ni u kakav trgovinski rat nisam ušao, ovo je još jedna neistina koju je rekla gospođa Kitarović. Dakle, cijena je bila da ljudi ostanu u Hrvatskoj, 658 000 ljudi odjednom, preko dva granična prijelaza, ali ne preko prijelaza, nego poljem. Dakle, nikakav trgovinski rat, pritisak na Vučića koji je lagao nas, baš me briga ako sam ja lagao njega, a nisam. to je bio pritisak da se zaustavi ta rijeka gdje smo ljude transportirali u Mađarsku i Sloveniju. Prema tome, ponovno bih tako postupio da izbjegnem da Hrvatska bude hot spot. To što su tada radili gospođa Kitarović, Hebrang, Karamarko je izdaja. Ponovit ću opet, to je izdaja nacionalnih interesa. Mi taj posao radili izvrsno. Žilet žica je posljedica nečega što je moralo biti napravljeno, međutim cijena je bila da ljudi ostanu u Hrvatskoj. zaustaviti 650 000 ljudi je potpuno nemoguće. Odnosi s Orbanom, on je autokrat i s obzirom na to da su mu zatvorena sva vrata na zapadu, završit će kao autokrat tamo odakle je krenuo.
Kitarović: To je apsolutno netočno, uopće u Hrvatsku nije trebalo prijeći 600 000 ili 700 000 ljudi koliko je prošlo. Vidimo i sada da u BiH postoje tisuće izbjeglica koje ilegalno hoće ući u Hrvatsku. Dakle, gospodine Milanoviću vi ste to namjerno radili , sjetimo se samo one sramote s vlakom gdje ste suprotno svim diplomatskim običajima poslali naoružanu policiju na vlak u mađarskoj i onda sam ga ja morala vraćati. isto tako mi je slovenski kolega rekao da ste iznimno nekorektni i da je trebalo razgovarati o tome. Vi ste našu vanjsku politiku spaliti do temelja, ja je ponovno gradim, a vi bist opet htjeli spaljivati.
Milanović: Ono što je ovdje indikativno, mi govorimo općenito, konkretno, međutim, nikad se ne pozivam na ono što su mi drugi strani lideri, a poznavao sam i radio više nego gospođa Kitarović govorili o njoj, o Plenkoviću, Sanaderu, dakle tu sam vrlo diskretan. Ovo je obična kavanska razina u politici. Gospođa Kitarović nam otkiva tko je kome što prišapnuo tko je koga ogovarao i interesantno, vjeruje strancima, prije svega Orbanu, to nije hrvatska politika.
● Odnosi sa zemljama u regiji
Kolinda Grabar-Kitarović pojasnila je svoju izjavu da je “državu izvukla iz regiona”. Na pitanje je li to doista iskorak u dobrom smjeru s obzirom na važnost trgovinske razmjene sa zemljama u okruženju, odgovorila je:
– Sedamdeset posto naše vanjske trgovinske razmjene su ulaganja s EU. Suradnja s državama u području jugoistoka Europe, od Srbije, BiH do svih ostalih, je više nego poželjna. Štoviše, ja želim da sve te države uđu u članstvo EU pod pretpostavkom da ispune sve kriterije. I naravno da ćemo raditi na trgovinskoj razmjeni. Međutim, gospodine Milanoviću, vi ste nas uspjeli posvađati sa svim susjedima. Žilet-žica na granici sa Slovenijom, s Mađarskom. Posvađali ste se s Vučićem. Tamo gdje ja gradim, vi rušite, kazala je.
Milanović je ove riječi nazvao “frazama naučenima na Harvardu” na kojem je, kaže, i sam bio. Odgovorio je da je Grabar-Kitarović najviše pokvarila odnose sa susjedima.
– Što se tiče žilet-žice, da nismo djelovali kao što smo djelovali, brzo, i ljude prebacili na zapad, znate gdje bi bila žilet-žica? Ti ljudi bi ostali u Hrvatskoj, to su tražili od nas. Grabar-Kitarović odgovorila mu je da ih nisu ni trebali primati u Hrvatsku, “da prelaze ilegalno”. Kazala je da su legalni prijelazi bili otvoreni, a on ih je zatvorio sa Srbijom u jednom trenutku i izazvao incident. Kazala je i kako svatko ima pravo zatražiti azil, međutim vrlo malo ljudi je zatražilo azil u Hrvatskoj. Kazala je kako i s Mađarskom i sa Slovenijom ima dobre odnose, te da su joj i jedni i drugi rekli da ih je prevario Milanovića.
– Vučića sam rado prevario, odgovorio je Milanović na to.
● Najveći saveznik Hrvatske u svijetu
Grabar-Kitarović je rekla da je Hrvatskoj najveći saveznik SAD zbog razine suradnje koju vodimo na svim područjima, od obrambene do konkretnih prijedloga poput ukidanja viza. Dodala je kako je osobno primila tri izaslanstva američkih investitora zainteresiranih za ulaganja u RH. Kazala je kako surađujemo i s Rusijom, Kinom, Kanadom i mnogim drugim zemljama. Kazala je kako nakon njezinog posjeta Kini povećao i naš izvoz u tu zemlju.
Milanović je replicirao, rekao je kako je Grabar-Kitarović bila veleposlanica u SAD i tada nije napravila ništa po pitanju ukidanja dvostrukog oporezivanja. Ona je rekla da to nije točno već da se cijelo vrijeme borila za to jer su se tada često mijenjali sporazumi s cijelom EU i nismo imali dovoljno interesa s američke strane, sada ga ima. Milanović kaže da SAD nije najveći saveznik Hrvatske jer s Njemačkom imamo najveću robnu razmjenu. Smatra da mi SAD-u nismo najveći saveznik, a EU nam je najbolji saveznik i to je “najbolja priča o miru, suradnji, pomoći”. Grabar-Kitarović je replicirala, rekla je da “Hrvatska danas razmišlja Hrvatski, a djeluje europski i globalno”.
● Egzodus mladih
Milanović: Egzodus je počeo 2016. da sad brojke ne pokazujem imam ih i sad bi bilo najlakše optužiti gospođu Kitarović i gospodina Plenkovića, ali brojke su neumoljive, imam za vas i brojke i slova. Tako da imamo poštenu, transparentu vlast s integritetom što nemamo i onda će ljudi a to je najbolja demografska mjera za dolazak i odlazak, za djecu, nove članove obitelji ovdje ostajati. Dakle, Poljska, Rumunjska, Litva, Latvija, Estonija su imale situaciju i nakon ulaska u EU su svjedočile ogromnom odlasku.. Jedan dio Londona je i dan danas napučen Poljacima. Je li to sputalo i uništavalo te države, jer se širila moralna panika kao u Hrvatskoj, koliko znam nije. Mada uvijek ima takvih koji to vole raditi. U hrvatskoj imamo moralne paničare. Tu smo, borit ćemo se, mladi ljudi će se vraćati, a otišlo ih je najviše nakon 2016. godine i evo ni u kampanji ne mogu za to optužiti gospođu Kitarović i gospodina Plenkovića. Mogu samo reći da su nefer.
Kitarović: Egzodus je počeo u vrijeme Vlade Milanovića upravo zbog ovršnog zakona, odnosno predstečajnih nagodbi kad se toliko ljudi našlo na cesti i dužničkom ropstvu. Nastavio se iza 2013. kada su se otvorila vrata Europe odnosno sloboda kretanja ljudi. Međutim, ja ne prihvaćam taj argument ako su ljudi odlazili iz Poljske i drugih država, normalno da odlaze iz Hrvatske i nisam nikakav moralni paničar, to sam pitanje podignula kao broj jedan u Hrvatskoj ali sada i na razini Europske unije na razini potpredsjednice Komisije. Demografija.
Milanović: Imamo potpredsjednicu Komisije koja će u pet godina valjda naučiti engleski jezik kad ga već nije naučila na fakultetu, međutim ova teza da su predstečajne nagodbe kojima je spašeno 100 000 radnih mjesta kojima su dugovi s 40 milijardi kuna pali na 6 milijardi da su razlog za odlazak to je nevjerojatno. Za taj zakon je 2012. godine, slušajte me dobro, glasao HDZ zato što su im prihvaćena 4 amandmana. To je zajednički zakon koji se primjenjuje i dan danas zahvaljujući kojem su četiri najveća dobavljača Agrokora, dakle grupa Borg i HDZ spašena.
Kitarović: Činjenica je da su u vrijeme Vaše Vlade predstečajne nagodbe pogodovale poduzećima kojima su na čelu bili Vaši prijatelji da su mase radnika ostajale na cesti i da je to sve skupa trebalo platiti malo i srednje poduzetništvo.
● Treba li otkupiti Inu?
Prije nekoliko dana Ivo Sanader je nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora zbog primanja mita za predaju upravljačkih prava Mađarima u Ini. Na pitanje treba li nakon svega toga otkupiti Inu, Grabar-Kitarović je odgovorila:
– Ja sam svakako podržala tu ideju kad je premijer Plenković kao predsjednik Vlade rekao da treba otkupiti Inu, s obzirom na to da držim da su autoceste, energetski sustav i još neki sustavi strateško pitanje države nad kojim trebamo imati svoju kontrolu. Međutim, u međuvremenu se dogodilo da strateški partner s kojim se razgovaralo nije bio dovoljno ozbiljan. Ja i dalje podržavam da Hrvatska ponovno stekne sva vlasnička prava nad Inom jer tu ima puno toga što je u sustavu. Ne samo proizvodnja u RH i energetska neovisnost, postoje i Inina polja u Siriji o kojima treba razgovarati i mnoga druga pitanja. Dakle, mislim da energetska infrastruktura, od LNG-a do Ine i svega ostaloga mora biti u vlasništvu RH, rekla je.
Milanović je na to replicirao da je ova najava Andreja Plenkovića bila ničim izazvana.
– Najavio je da ćemo otkupiti Inu i onda tri i pol godine ništa, je u rangu najava gospođe Kitarović da će se preseliti u Visoku, rekao je.
– To je neozbiljno. U svom političkom radu sam znao biti svakakav, karakter mi je, kažu, ovakav ili onakav, međutim obećanja takve vrste nikada nisam davao. To su obećanja u rangu plaće od 8.000 eura za svakoga tko radi u informatici. Toga smo se naslušali, rekao je.
Grabar-Kitarović zamolila ga je da ne banalizira situaciju s preseljenjem u Visoku, jer je nažalost Državno povjerenstvo odlučilo da ona ne zadovoljava uvjete. Njena tvrdnja da je većinu svog vremena kao premijer provodio izvan prostorija Vlade pa je i njoj mogao ponuditi Banske dvore kao sjedišta ureda predsjednice, nasmijala je Milanovića.
● O monetizaciji autocesta
Na pitanje da li bi se opet zalagao za monetizaciju autocesti, Milanović je rekao da su to tehnička pitanja o kojima zna mnogo. Kazao je da su tada proračunske rupe krpali fiskalizacijom, našli su načine “kako državi vratiti ono što joj stvarno pripada”, što je važna stvar. Dodao je kako mu je drago da je Grabar-Kitarović rekla da su postojale proračunske rupe jer ih je napravio HDZ.
Što se tiče monetizacije, rekao je da u teškoj krizi u kojoj smo bili, našli su sredstva da se nacionalna imovina da na dugoročni najam, a da se ne otuđi.
Grabar-Kitarović je replicirala, rekla je da se proračun ne puni isključivo porezima već i ekonomskom djelatnošću, izvozom. Dodala je kako joj je drago da nije došlo do monetizacije autocesta jer Hrvatske ceste su naša strateška važnost i moraju ostati u vlasništvu Hrvatske. Milanović je rekao da se proračun puni porezima, a izvoz će se puniti jedino ako se uvede izvozna carina.
Na pitanje tko je kriv za dug autocesta, Grabar-Kitarović je rekla kako to ne zna tko je odgovoran za to jer tada nije bila u izvršnoj vlasti, smatra da je važno da su Hrvatske autoceste ostale u vlasništvu Hrvatske. Što se tiče strateški elemenata koje jedna država mora imati, rekla je da su to autoceste, energetska infrastruktura, kontrola interneta i kontrola nad granicama i nad prostorima. Milanović je rekao da je dug autocesta bio realan. Grabar-Kitarović je na to navela sveučilišta na kojima je studirala, rekla je da porezna politika mora ići na ruku gospodarstvu, gospodarskom razvoju, proizvodnji, izvozu i prodaju.
● Porezi i parafiskalni nameti
Milanović: Postavljate nam pitanja koja su nezgodna i za koja nismo nadležni drugo moraš gledati da se dopadneš kad odgovaraš o tome, predsjednica RH je apsolutna zvijezda. Ja sam nešto direktniji. Moja Vlada je smanjivala porez na plaću u kategorijama ljudi koji su nešto malo bolje plaćeni, preko 8000 kuna. Ova Vlada je, i to pozdravljam, smanjila porez na dobit u trgovačkim društvima s prometom do 3 milijuna, odnosno preko 3 milijuna kuna na 18% i 12%. S druge strane mi smo ponovno vratili porez na dividendu kao porez na dohodak, jesu li porezi previsoki. Ovi porezi o kojima govorimo u Hrvatskoj nisu previsoki, oni su u Europskom prosjeku, spadaju među niže. Hrvatski problem su parafiskalni nameti, bio sam uveo tablicu, registar parafiskalnih nameta, i po tome smo se popeli na 40. mjesto ali to je stalo.
Grabar Kitarović: Naravno da su porezna opterećenja prevelika i oprostite ja se ne želim svidjeti svakome, onda bih govorila nešto što svatko želju čuti, a ne čini mi se da sam ja previše kontroverzna osoba u Hrvatskoj kad je o tome riječ. Vlada g. Milanovića podigla je ODV s 23 na 25%, to je bio velik udarac na naše građane sveukupno. Zalažem se za smanjenje parafiskalnih nameta jer držim da je to jedini način kako možemo osigurati veće i bolje plaće, kako možemo osigurati nova radna mjesta, investicije kako domaće, tako i strane i kako možemo osigurati da nam ljudi ostaju ovdje. Zalagat ću se i dalje za snažnije rasterećenje plaća, mislim da je to ključ svega, dakle manje opterećenje za poslodavca, a veća plaća za radnika što će zadržati ljude u Hrvatskoj i što će omogućiti da plaće budu veće.
● O referendumskoj inicijativi “67 je previše”
– Dijalog, Dijalog, dijalog. Kada sam bio premijer, u dijalogu sa sindikatima i društvenim interesnim grupama, postigli smo dogovor kojim nisu bili svi zadovoljni. Svjestan sam da je bilo nezadovoljstva, da je bilo otpora. Mislili smo da je bilo potrebno produžiti radni vijek na 67 godina, ali tamo negdje za dosta godina. Međutim, referendum je završio kao što je završio. Ja ne bježim od onoga što sam kao premijer predložio. Morat ćemo naći neki kompromis, jer mirovinski stupovi kako su postavljeni sada na privatnoj štednji, neće biti dugoročno rješenje. Kratkoročno, ne potpuno. Država će, i to je sada potpuno jasno, morati u mirovinskom sustavu brinuti o ljudima koji rade, koji odlaze u mirovinu, i nikakva kapitalizirana štednja tu potpun odgovor ne daje. Dakle, suradnja privatnog, ali prije svega javnog. Tu će biti teret države jer je sve više starijih ljudi i to se neće promijeniti, odgovorio je Milanović na pitanje o referendumskoj inicijativi “67 je previše”.
Kolinda Grabar-Kitarović replicirala je da je Milanović 2014. godine uveo zakon prema kojemu se od 2038. godine ide u mirovinu sa 67 godina, “a onda se predomislio”.
– A vlada kojom ste vi predsjedali proglašena je šestom ekonomski najneučinkovitijom prema procjeni Svjetskog ekonomskog foruma. Milanović je na to odgovorio da je njegova vlada na ljestvici konkurentnosti Svjetske banke bila skočila na 40. mjesto, a da se dolaskom HDZ-a spustila na šezdeseto.
● UVODNE RIJEČI
Milanović: Pobijedio sam malom prednošću i oni koji me neće podržati u drugom ili me nisu podržali u prvom, ljudi su kao što sam to rekao u izbornoj noći kojima se moram približiti her sam potpuno svjestan da se razlikujemo po porijeklu, običajima pa i nekim predrasudama na koje nitko od nas, pa ni ja nismo imuni. Bit ću ustavobranitelj, borit ću se da se prava svih hrvatskih građana poštuju, da Ustav bude jasan i da njegova primjena nikada ne bude upitna. Predsjednik nema velike ovlasti međutim, njegova simbolička snaga ovisi prvenstveno o njegovom karakteru. Ustav o tome i govori i ne govori. Borit ću se protiv pošasti koja obuzima Hrvatsku i s kojom bitku polako gubimo. To je korupcija koju često nazivamo tako da se malo uspavamo. Radi se ustvari o jednom grubom lopovluku, otimanju tuđega, posebno kada se to radi u javnoj sferi. Sadašnja Vlada, aktualna predsjednica pokazuju da po mom shvaćanju i da po nekakvom mom moralnom i društvenom kodeksu ne razumiju razliku između javnog i privatnog, ne razumiju što je to borba protiv sukoba interesa i što je to borba protiv korupcije.
Grabar-Kitarović je u uvodnom dijelu rekla da je kao žena “probijala mnoge staklene stropove u svijetu” kada je riječ i o političkim funkcijama i o obrazovanju. Navela je sve funkcije koje je obavljala u karijeri prije no što je postala predsjednica RH. Kazala je kako je oduvijek htjela biti predsjednica svoga naroda, svih građana i državljana RH. Grabar-Kitarović je rekla da će se odmaknuti od povijesti i ideoloških pitanja kako bi razgovarala o tome kako osigurati bolji život u Hrvatskoj za sve.
