Samobor je jedan od onih gradova u koji ćete se nakon prvog posjeta neprestano vraćati. Zato, ukoliko ste pili iz česme na njegovom trgu, pazite se, jer legenda kaže da svatko tko popije iz nje opet će se vratiti u Samobor.
Ali, i bez legendi je lako shvatiti zašto bi ga netko posjetio iznova.
Samobor ima brdo toga za ponuditi, od romantičnih šetnji do kulturnih punktova i poznate samoborske kremšnite – koja je, nećete vjerovati, dovoljan razlog da posjetite ovaj grad. Ipak, to nije sve što Samobor nudi. Istina je daleko od toga, pa ajmo vidjeti što to krije hrvatska Venecija!
Gastronomska čuda
Nakon putovanja do Samobora, bilo bi dobro da se odmorimo od puta uz malo hedonizma. I to onog najboljeg, naravno – gastronomskog. U Samoboru toga baš ne nedostaje. Cijeli grad odiše primamljivim mirisima kremšnite, češnofke, bermeta, kotleta, juhe od gljiva, krafni i svakojakih drugih divnih slastica. No, odvojiti ćemo tri jela koja ne smijeti propustiti priliku da probate.
Kremšnita
Ova “kraljica svih kolača”, kako joj se tepa u Samoboru, je s razlogom najpoznatiji proizvod ovog gradića. Tko može odoljeti toj laganoj žućkastoj kremi od koje rastu zazubice i laganom prhkom tijestu koja daje taj zadovoljavajući hrsk? Odgovor je – nitko. I svatko tko kaže da može, laže. Zato pazite, kad ju krenete jesti, vrlo je teško stati. Najpoznatija kremšnita je najvjerojatnije iz kavane Livadić koja se nalazi u samom centru Samobora, tako da preporučamo da svoju gastronomsku turu započnete tamo.
Samoborski bermet i muštarda
Uz kremšnitu, ali i sve ostalo, odlično ide bermet. Bermet je kao profinjeni aperitiv neizostavan dio samoborske gastronomske tradicije. Dobro ide uz hranu, ali i kao piće za opuštanje uz društvo.
Rađen je od crvenog vina i odabranih voća i trava, no svaka obitelj doda neki svoj specifični šarm. Tako da ćete u jednom dijelu Samobora piti malo gorču, a u drugom malo slađu sortu. No, iako su drugačije, sve su jednako dobre.
Rudarska greblica
Ovaj tanki kolač je nekoć bio proizvod siromašnih ruku rudara koji su htjeli sa svojom ograničenom količinom sastojaka stvoriti nešto kompleksno i ukusno. I u tome su i uspjeli!
Ti ograničeni sastojci o kojima pričamo su tradicionalno sir i orasi ili sir i zelenje (špinat, blitva ili kopriva), ali se tako divno zaokruže u ovom kolaču. Upravo toliko divno da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom.
Eh sada, zamislite da napravite tako dobar ručak da se prozove nematerijalnim kulturnim dobrom.
Anindol
Nakon što ste se dobro najeli, vrijeme je da krenemo u šetnju, a za to je idealno mjesto predivni Anindol. Samo par koraka od živog centra grada vas dijeli od idilične hladovine šumovitog brda Tepec. Ispod krošnji drveća ćete naći brojna djela umjetnosti i strukture, od kojih se naročito izdvaja samoborska kalvarija.
Kalvarija se sastoji od 13 postaja Križnog puta Isusa Krista na kojima se nalaze skulpture rađene od umjetnog kamena. Tako da ćete tamo osim mentalnog, moći naći i duhovni mir.
Šumskim stazama Anindola šetali su i inspiraciju hvatali književnici poput Šenoe, Matoša, Vraza i Preradovića, a tu je nastala i poznata pjesma Marka Vukasovića “Kod kapele svete Ane”.
Ponos i ukras Samobora i danas živi, a posebno u dan Aninovskog proštenja kad Anindol podsjeća na vremena tako romantično ocrtana u kultnom hrvatskom filmu Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli” kojeg je dio snimljen upravo u Anin-perivoju.
Ova šetnja nas vodi dalje prema Starom gradu Samobor.
Stari grad Samobor
U odnosu na druge, ovaj dvorac je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno, ovo je mjesto bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik razornom zubu vremena.
Povijest
Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina i brojnih drugih plavokrvnih stvorova. Kako su se mijenjali vlasnici, tako se mijenjao i dvorac.
Od početnog romaničko-gotičkog burga s velikom kulom, vremenom je zadobio kasnogotičko-renesansne oblike da bi na krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao barokizirani dvorac. No, sve promjene koje su se odvijale na dvorcu nisu mijenjale činjenicu da su skoro svi vlasnici bili u sukobu sa stanovnicima Samobora. O tome svjedoči i sudski proces koji je, simpatično za hrvatski sudski sustav, trajao od konca 15. stoljeća, pa sve do 1769. godine.
Naime, Samobor je kao slobodno trgovište bio izvan dohvata vlasnika Starog grada koji su sebe stavljali za vlasnike i trgovišta. Knjiga koja evidentira ovaj višestoljetni sudski proces se danas može vidjeti u Samoborskom muzeju.
Na kraju je, 1902. godine, Stari grad završio u vlasništvu Samobora za 5.293 krune. Od tada se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, to ima i svoju dobru stranu. Dvorac u ovoj formi ima posebnu vrstu magije koju možda ne bi imao da nije u ovom stanju. U njemu biva neki duh vremena, koji se krije među zidinama i pliva među okolnim drvećima. Zaista mjesto s posebnom energijom. I, ako niste znali, ovdje je Jackie Chan umalo umro snimajući Božji oklop.
Samoborski muzej
U Samoborskom muzeju ćete vidjeti puno o samoborskom kraju; uključujući etnografske, geološke zbirke i mnoge druge.
Geološka zbirka sadrži fosilno blago koje dočarava nekadašnje pomorje i kopno tog kraja, a etnografska zbirka je smještena u objektu služinske kuće. Kroz ove dvije, a i druge zbirke, ćete stvarno proživjeti i dočarati si povijest ovog kraja.
– Muzej svake godine početkom ožujka organizira kulturno povijesnu manifestaciju Bitka kod Samobora 1441. Sama Bitka jedno je od najposjećenijih događanja u Zagrebačkoj županiji. Svaki posjetitelj može razgledati zanimljiv stalni postav, među kojima se nalazi: povelja Bele IV. Iz 1242. godine, izlošci staklenih predmeta iz staklarne Osredek, glasovir Ferde Livadića na kojem je koncertirao Franz Liszt, etno kućicu koja prikazuje život u okolici Samobora s početka 20. stoljeća te mnoge druge zanimljive eksponate.”
Grgosova špilja
Grgosova špilja je jedna od najpoznatijih prirodnih znamenitosti Samobora. Radi se o jednoj od najljepših špilja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog bogatog špiljskog nakita proglašena je i zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode. Stalagmiti u Grgosovoj špilji ukazuju da je špilja relativno stara, dok tanki stalaktiti sa stropa špilje pokazuju da je još uvijek aktivna u stvaranju novih oblika. Samo treba biti strpljiv kojih desetak tisuća godina da se ti oblici uoče, a vrijeme se može prikratiti u obližnjoj gostionici Kod špilje gdje možete dogovoriti i vodiča za obilazak ove ljepotice.
Ovo nije sve što Samobor nudi. Daleko od toga, među njegovim vijugavim uličicama i šumskim kaskadama se krije još mnooogo toga za vidjeti. No, za jedan kratki bijeg preko vikenda, mislimo ovo će poslužiti kao idealan vodič. Sretno!
Ilma B./TA, TZ
