Božić je odavno postao moderan dan slavlja djeda mrazova. Komercijalan, sexualiziran i zabavan, no zapravo je slavlje rođenja Isusa Krista. Crkva kao lažljiva institucija pokazala je vjernicima svoju nevjerodostojnost u življenju Krista, pa to nisu obavezni ni ostali. Sa oltara se traži od nas sve ono što oni nikada nisu dali, ni krevet ni apartman dok se oni šire u velebnim dvorcima.
Od nas traže što sami ne daju
Mnogi su se zapravo otuđili od Krista li nisu htjeli. Prestali su vjerovati jer su malo više se pitali. Pitanja o povijesnom postojanju Isusa Krista, njegovom životu, čudesima i vjerskim vjerovanjima poput bezgrešnog začeća, oduvijek su intrigirala teologe, povjesničare i znanstvenike.
1. Povijesni dokazi o Isusu Kristu
Većina povjesničara slaže se da je Isus Krist povijesna osoba. Postoji nekoliko izvora izvan Biblije koji upućuju na njegov život: Rimski povjesničari poput Tacita i Svetonija spominju “Krista” koji je bio pogubljen za vrijeme Poncija Pilata. Josip Flavije, židovski povjesničar iz 1. stoljeća, u djelu Židovske starine spominje Isusa kao “mudrog čovjeka” i “učitelja”. Plinije Mlađi, rimski administrator, u pismima opisuje kršćane koji štuju Isusa kao božanstvo. Međutim, većina ovih izvora fokusira se na kršćansku zajednicu i posljedice Isusova utjecaja, a ne na njegov život.
2. Istraživači života Isusa
Brojni znanstvenici, arheolozi i povjesničari proučavali su Isusov život:
Albert Schweitzer napisao je utjecajnu knjigu Povijesni Isus, istražujući razlike između povijesne osobe i teološkog Krista. Bart Ehrman, suvremeni povjesničar, proučavao je tekstove Novog zavjeta i zaključio da je Isus postojao kao povijesna osoba, iako skeptičan prema čudima. N.T. Wright, kršćanski teolog, istraživao je povijesni i teološki kontekst Isusova uskrsnuća.
3. Čuda Isusa Krista
Čuda opisana u Bibliji, poput hodanja po vodi, pretvaranja vode u vino i uskrsavanja mrtvih, nisu znanstveno dokaziva. Skeptici smatraju da su ova izvješća simbolična ili metaforička, dok vjernici drže da su čuda izraz Božje moći. Vjernik ne traži znanost za potvrđenje Božanstva već obrnuto. Isus Krist nikako ne može biti osporen od znanosti jer je daleko iznad znanosti da bi se bavila sa njim.
4. Jesu li biblijske osobe stvarne?
Neke osobe iz Biblije imaju povijesnu potvrdu:
Herod Veliki, kralj koji je vladao u Isusovo vrijeme, povijesno je potvrđen. Poncije Pilat, rimski upravitelj, povijesno je dokazan natpisima i rimskim izvorima. Također i ostaci koji se čvrsto vezivaju za Svetog Petra i Mariju Magdalenu kao i postojanje mnogih doista živih ljudi oko Isusa su potvrđeni ali ima znanost ne želi dati važnost osim da su netko kome se vjerovolalo u tom vremenu. Mnoge biblijske figure, poput Adama i Eve ili proroka poput Ilije, smještaju se u simbolički i teološki kontekst.
5. Zašto se vjera pokušava znanstveno objasniti?
Znanost istražuje prirodni svijet, dok se vjera bavi metafizičkim pitanjima. Međutim, ljudi često žele pomiriti vjeru i razum. Teolozi koriste filozofiju i znanost kako bi bolje razumjeli Boga i svijet. Skeptici traže racionalne odgovore na vjerska uvjerenja.
6. Skriveni sadržaji Biblije
Postoje tekstovi koji nisu uključeni u kanon Biblije, poput apokrifnih evanđelja (npr. Evanđelje po Tomi itd). Ovi tekstovi otkrivaju raznolikost ranog kršćanstva, ali nisu smatrani teološki ispravnim od strane crkve čime se može ostaviti otvorenim da neke stvari nisu unesene ili su dopunjavane od kanonika tadašnjih..
7. Bezgrešno začeće i svemoć Boga
Bezgrešno začeće (Marija začela Isusa bez istočnog grijeha) i Isusovo djevičansko rođenje simboli su Božje svemoći. Ako Bog postoji kao svemoguće biće, tada mu nisu ograničeni prirodni zakoni. Za vjernike, to je stvar vjere, dok skeptici traže racionalno objašnjenje.
8. Vječnost Boga
Prema kršćanskoj teologiji, Bog je vječan, izvan vremena i prostora. Utjelovljenje Isusa ne znači početak Božjeg postojanja, već Božje pojavljivanje u ljudskom obliku kako bi spasio čovječanstvo.
Rasprave o Isusu i Bibliji ostaju otvorene između vjere i znanosti. Povijesni dokazi, vjerska uvjerenja i filozofska pitanja daju raznolike odgovore. Vjera često traži ono što znanost ne može mjeriti, dok znanost istražuje ono što vjera nadilazi.
Imperij
