Fosilni zapisi u posljednjih pola milijarde godina pokazuju biološku raznolikost kao cik-cak uzorak rađanja i izumiranja vrsta.
Desetljećima su znanstvenici pokušavali odgovoriti na pitanje: Što je najvažnije – život ili okoliš?
Kako bi objasnili ovu makroevoluciju, znanstvenici su koristili dvije suprotne teorije: Crvenu kraljicu nasuprot teoriji Dvorske lude, inspiriranu pričom Alisa u zemlji čudesa.
Novo istraživanje Sveučilišta McGill i Sveučilišta u Vilniusu stavlja ove dvije teorije na test.
“Prema hipotezi Crvene kraljice, interakcije među vrstama (poput natjecanja) najvažniji su pokretači evolucijske promjene, dok hipoteza Dvorske lude tvrdi da su ekološki poremećaji, poput klimatskih promjena, najvažniji”, kaže profesor McGill Shaun Lovejoy iz Odsjek za fiziku.
Analizirajući fluktuacije u bioraznolikosti morskih životinja i klimatskim uvjetima tijekom posljednjih pola milijarde godina, istraživači su otkrili da se u kraćim vremenskim razmacima raznolikost ponaša poput sustava dvorske lude (okoliš je pokretač), pri čemu se fluktuacije povećavaju s vremenom, dosežući svoj maksimum na 40 milijuna godina.
Izvan ove vremenske skale slijedili su uravnotežujuća pravila Crvene kraljice (pokretači su konkurencija i evolucijska inovacija).
“Nakon 40 milijuna godina raznolikost morskih životinja postaje sve autonomnija od klime. Stoga život stječe autonomiju u najvećim vremenskim razmjerima bez potrebe za stabilizacijom fizičkog okoliša”, kaže Andrej Spiridonov sa Sveučilišta u Vilniusu.
“Život, a ne klima, utječe na raznolikost u razmjerima većim od 40 milijuna godina” smatraju Andreja Spiridonova i Shauna Lovejoya, a objavljeno je u časopisu Nature.
S.K. phys.org., foto: pixabay
