Mirta Matić izabrana je za novu predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čime je postala prva žena u povijesti na čelu najviše sudske instance u državi. Sabor ju je potvrdio uvjerljivom većinom od 120 glasova “za”, a svečanu prisegu položila je u Saboru.
Izgubljeno povjerenje građana u pravosuđe moramo vratiti
Nova predsjednica Vrhovnog suda zahvalila je na ukazanom povjerenju, predsjedniku Republike Hrvatske što ju je predložio i Hrvatskom saboru što ju je izabrao.
Prihvaćam ukazano povjerenje s ponosom, ali još više s velikim osjećajem odgovornosti. Stojim danas ovdje pred vama, svjesna da su ovo gorke okolnosti za prvi govor predsjednice Vrhovnog suda. Svi smo još uvijek pod dojmom, potreseni smrću mladog čovjeka kojem je život oduzela osoba već osuđena za ubojstvo, čovjek protiv kojeg je više od dvije godine stajala optužnica kojom se sud, iz razloga koje je u ovom trenutku ne mogu braniti, nije bavio, prve su riječi nove predsjednice Vrhovnog suda kojima se obratila uzvanicima na prisezi.
Propust prema svim građanima ove zemlje
Naglasila je da ne možemo sa sigurnošću znati bi li rješavanje tog slučaja u razumnom roku spriječilo tragediju, ali je dodala da se prije svega moraju utvrditi razlozi nepostupanja suda i propust koji se dogodio. To je propust prema svim građanima ove zemlje koji s pravom gube povjerenje u pravosuđe jer gledaju sporove koji traju godinama, teške slučajeve koji završavaju zastarama i neujednačenu sudsku praksu, poručila je.
Matić naglašava da ‘izgubljeno i narušeno povjerenje građana u pravosuđe moramo vratiti’, što, napominje, nije moguće samo riječima i obećanjima nego vidljivim i stvarnim promjenama.
Stoga ću u narednom razdoblju zajedno sa sutkinjama i sucima kontinuirano raditi na tome i poduzimati konkretne aktivnosti koje će opravdati smisao i svrhu sudbene vlasti, pružiti građanima pravnu sigurnost, omogućiti svima zakonito i pošteno suđenje u razumnom roku, najavila je.
Istaknula je da sudbena vlast mora biti potpuno neovisna
Istaknula je da sudbena vlast mora biti potpuno neovisna i u svemu ravnopravna zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ali, poručuje, neovisnost ne znači i izoliranost jer sudstvo ne postoji samo za sebe. Mi smo, napominje, jedna grana vlasti koja mora surađivati s druge dvije, zakonodavnom i izvršnom jer, navodi, svi imamo istu zadaću služiti građanima ove zemlje. Bez te suradnje, bez resursa, bez zakonskih alata, čak ni najažurniji sud ne može građanima pružiti pošteno suđenje u razumnom roku, kazala je Matić.
Suprotstavit ću se nedopuštenim utjecajima na sudbenu vlast, bez obzira na to od kuda oni dolaze. Sudac koji sudi pod pritiskom politike, medija ili ulice ne sudi po zakonu. Neću šutjeti kada netko neutemeljeno napada suce ili instituciju pravosuđa jer takvi napadi ne služe građanima nego samo onima koji žele pravosuđe učiniti slabim, poručila je.
Tko je Mirta Matić i odakle dolazi?
Došla je na prijedlog predsjednika države Zorana Milanovića. Bila je sutkinja Visokog trgovačkog suda u Zagrebu. Prije toga godinama je radila kao sutkinja na Trgovačkom sudu. Na ovoj poziciji nasljeđuje pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. Vrhovni je sud bio bez stalnog čelnika punih 14 mjeseci, a privremeno ga je vodila Gordana Jalšovečki.
Preuzimanjem čelnog mjesta Vrhovnog suda, automatski postaje i predsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Važne poruke za suce i pravosudni sustav
Izborom Mirte Matić završena je dugotrajna institucionalna blokada, a u pravosudnim krugovima njezino imenovanje šalje jasne smjernice. Iako je i ovo politički izbor u zadnji čas kako bi se izbjegla ustavna kriza, treba donijeti stabilnost sustavu opterećenom političkim prijeporima.
Njezino imenovanje dolazi u trenutku žestokih pritisaka javnosti i Ministarstva pravosuđa zbog neučinkovitosti. Ministar je jasno poručio da je “dosta neodgovornosti pojedinih pravosudnih dužnika” te je naložio hitne inspekcije na sudovima zbog sporosti u procesuiranju opasnih povratnika.
Pitanje doživotnog zatvora u Hrvatskoj
Tema uvođenja kazne doživotnog zatvora eskalirala je u javnosti upravo u danima njezine prisege, potaknuta brutalnim ubojstvom u Drnišu koje je počinio ranije osuđivani ubojica. Matić stupa na dužnost u mandatu od četiri godine, u kojem je odmah dočekuju radikalne reforme kaznenog zakona i pritisak za uvođenje najoštrijih zatvorskih kazni u modernoj povijesti Hrvatske.
Pripremio Toni Eterović, foto HRT
