Moždani udar jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, no unatoč tome mnogi građani još uvijek nisu svjesni koliko je ova bolest učestala i koliko ozbiljne posljedice može ostaviti. Dok se o srčanim bolestima često govori, moždani udar i dalje ostaje među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta u Hrvatskoj.
Svake godine u Hrvatskoj moždani udar doživi između 14.000 i 15.000 osoba
Prema podacima zdravstvenih institucija i stručnih društava, svake godine u Hrvatskoj moždani udar doživi između 14.000 i 15.000 osoba. To znači da u prosjeku više od 40 ljudi svakoga dana doživi moždani udar. Drugim riječima, gotovo svaka 35 minuta jedna osoba u Hrvatskoj suoči se s ovom teškom dijagnozom.
Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u dio mozga prekinut ili značajno smanjen. Bez dovoljne količine kisika moždane stanice počinju odumirati već nakon nekoliko minuta, zbog čega liječnici često ističu da je vrijeme najvažniji čimbenik u spašavanju života i smanjenju trajnih posljedica.
Devet ljudi svakoga dana izgubi život zbog ove bolesti
Iako je medicina posljednjih desetljeća ostvarila značajan napredak u liječenju moždanog udara, posljedice su i dalje zabrinjavajuće. Tijekom 2023. godine od moždanog udara u Hrvatskoj umrlo je 3.255 osoba. To znači da gotovo devet ljudi svakoga dana izgubi život zbog ove bolesti.
Moždani udar danas je među vodećim uzrocima smrti, ali i jedan od najčešćih razloga trajne invalidnosti odraslih osoba. Posebno zabrinjava činjenica da velik broj preživjelih ne uspijeva ponovno postići potpunu samostalnost. Stručne procjene godinama pokazuju kako otprilike trećina osoba nakon moždanog udara umire, trećina ostaje s težim ili trajnim invaliditetom, dok se trećina uspije oporaviti uz manje ili veće posljedice.
1/3 umre, 1/3 teški invalidi, 1/3 oporavi se
Kada se te brojke prevedu na godišnju razinu, to znači da nekoliko tisuća građana svake godine ostaje trajno obilježeno posljedicama moždanog udara.
Razmjeri problema najbolje se vide u podatku da danas u Hrvatskoj živi oko 80.000 osoba s posljedicama moždanog udara. Mnogi od njih svakodnevno se suočavaju s ograničenjima u kretanju, poremećajima govora, smanjenom pokretljivošću, problemima s pamćenjem i koncentracijom ili nemogućnošću samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Za brojne obitelji moždani udar ne završava izlaskom iz bolnice, već označava početak dugotrajne rehabilitacije, prilagodbe i borbe za što kvalitetniji život.
Nije rezerviran samo za umirovljenike
Iako se moždani udar često povezuje sa starijom životnom dobi, stvarnost pokazuje da nije rezerviran samo za umirovljenike. Sve češće pogađa osobe radno aktivne dobi, a značajan broj slučajeva bilježi se i među ljudima mlađima od 50 godina. Upravo zato liječnici upozoravaju da nitko nije potpuno zaštićen od ove bolesti te da je prevencija ključna bez obzira na godine života.
Kada se Hrvatska usporedi s ostatkom Europe, situacija nije ohrabrujuća. Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje visokog kardiovaskularnog rizika te ima znatno višu stopu smrtnosti od moždanog udara u odnosu na najuspješnije europske države poput Švicarske, Nizozemske ili skandinavskih zemalja.
Prema europskim podacima, Hrvatska se nalazi među zemljama s najvišom stopom smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti te je posljednjih godina bila na šestom mjestu među 34 europske zemlje po smrtnosti od moždanog udara.
Može se preduhitriti
Ipak, stručnjaci naglašavaju da velik broj moždanih udara nije neizbježan. Visoki krvni tlak, pušenje, povišeni kolesterol, šećerna bolest, pretilost, stres i tjelesna neaktivnost među najvažnijim su čimbenicima rizika na koje se može utjecati. Redoviti preventivni pregledi, zdravija prehrana, prestanak pušenja i više tjelesne aktivnosti mogu značajno smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.
Jednako je važno prepoznati prve simptome. Iznenadna slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, problemi s govorom, poremećaji vida, nagli gubitak ravnoteže ili jaka glavobolja mogu biti znakovi moždanog udara. U takvim situacijama potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć jer svaka minuta odgađanja liječenja povećava rizik od smrti ili trajnog invaliditeta.
Mnogi preživjeli suoče se s posljedicama koje mijenjaju život iz temelja
Kada se pogledaju brojke na dnevnoj razini, situacija postaje još jasnija. Svakoga dana više od 40 građana Hrvatske doživi moždani udar, oko devet osoba izgubi život, a mnogi preživjeli suoče se s dugotrajnim posljedicama koje mijenjaju njihov život iz temelja.
Upravo zato podizanje svijesti o prevenciji, zdravim životnim navikama i ranom prepoznavanju simptoma može spasiti tisuće života te smanjiti broj osoba koje nakon moždanog udara ostaju trajno invalidne.
Moždani udar nije problem koji se događa nekome drugome. On može pogoditi svakoga od nas, naše roditelje, partnere, prijatelje ili kolege. Zato je znanje o simptomima i čimbenicima rizika često prva i najvažnija linija obrane.
Pripremio Toni Eterović
