Mona Chollet je istaknuta francusko-švicarska novinarka i esejistica, dugogodišnja urednica u prestižnom mjesečniku Le Monde diplomatique. Postala je globalno prepoznatljiva po svom bestseleru “Vještice: Nepokorena moć žena”
Tri tipa žena koje su povijesno bile mete progona
Rođena u Ženevi 1973. godine, Chollet se u svom radu bavi feminizmom, društvenim normama i načinom na koji patrijarhat oblikuje svakodnevni život žena. Njezin stil spaja duboku povijesnu analizu s primjerima iz suvremene pop-kulture, čineći njezine eseje iznimno pristupačnim i aktualnim.
Sadržaj knjige o vješticama
Glavna teza Mone Chollet jest da progon vještica u Europi (koji je vrhunac doživio u renesansi, a ne u mračnom srednjem vijeku) nije bio samo izolirani povijesni događaj, već sustavni pokušaj discipliniranja žena. Autorica tvrdi da su lomače ugasle, ali da su se obrasci stigmatizacije preselili u moderne društvene pritiske.
Chollet se fokusira na tri tipa žena koje su povijesno bile mete progona, a koje i danas izazivaju nelagodu u društvu.
Neovisne žene: Udovice i neudane žene koje su živjele bez muškog skrbništva bile su prve na udaru jer su dokazivale da žena može biti samostalna.
Žene bez djece: Progon vještica označio je kraj tolerancije prema onima koje su kontrolirale vlastitu plodnost ili odlučile ne imati potomstvo.
Starije žene: Sijeda kosa i bore nekada su bile znak đavolje prisutnosti, a danas su, prema Chollet, predmet društvenog gađenja i pritiska da se vječno ostane mlad.
Feministički otpor
Iako se procjene o broju žrtava razlikuju (neki izvori spominju desetke tisuća, dok drugi idu do stotina tisuća ili čak više u širem povijesnom kontekstu), Chollet koristi figuru vještice kao simbol feminističkog otpora i nepokorene moći koja odbija biti ukalupljena.
Oko 100.000 žena je ubijeno u progonu vještica
U svojoj knjizi, Mona Chollet navodi da je broj žrtava progona vještica predmet povijesnih debata, ali ističe razmjer do procjena koje sežu i do nekoliko stotina tisuća ubijenih osoba, od čega su oko 80 % do 85 % bile žene.
Autorica jasno okrivljuje sljedeće entitete i sustave:
Chollet tvrdi da su progoni bili sustavni alat kojim su Crkva i tadašnje države disciplinirale žene koje su živjele izvan tradicionalnih okvira. Okrivljuje “maskulinizaciju” medicine koja je u nastajanju potisnula iscjeliteljice i babice kako bi uspostavila mušku dominaciju nad ženskim tijelom i reprodukcijom.
Ističe knjigu (Malj koji ubija vještice) iz 1487. godine kao ključni “priručnik” i medijsku kampanju koja je racionalizirala i potaknula masovno nasilje nad ženama.
Vrlo organiziran, pravno utemeljen i birokratski provođen proces
Povezuje progone s potrebom novog ekonomskog poretka da kontrolira žensku plodnost i radnu snagu, tretirajući neovisne žene kao prijetnju stabilnosti obitelji i društva. Chollet zaključuje da ovi povijesni progoni nisu bili izljev “masovnog ludila”, već vrlo organiziran, pravno utemeljen i birokratski provođen proces s ciljem eliminacije žena koje su posjedovale moć, znanje ili neovisnost.
Imperij tim
