Za razliku od Hrvata, Francuzi jedu koru sireva. Kod njih je uvriježeno mišljenje da je to higijenski ispravno te konzumacija predstavlja neodvojivi dio sirnih degustacija.
Iznimke su kore prešanih sireva koje se ne jedu jer su pretvrde, objasnio je Vladimir Vladić, profesor usluge i prijema gostiju u državnoj hotelijerskoj školi Lycée “Emilie du Châtelet” u Marne la Vallée kraj Pariza.
On ističe da se francuski sirevi dijele na mekane s ispranom ili cvjetnom korom, prešane od kuhanog ili sirovog mlijeka pa pljesnive, kozje, svježe te topljene koji su u širokoj upotrebi te postoji samo nekolicina koji su iznadprosječne kvalitete.
U Francuskoj su sirevi neodvojivi od regija iz kojih potječu te se vežu uz obiteljsku tradiciju, a idealni su u kombinaciji s namirnicama i vinima iz istih krajeva.
Francuski mekani sirevi s ispranom korom (Fromages à pâte molle et à croute lavée) služe se s pićima koja naglašavaju njihovu aromu, kao što su rakije (grappa), konjaci, piva i cideri. Prave se od kravljeg mlijeka, a kora im se tijekom zrenja ispire kako bi se spriječilo nakupljanje plijesni.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
