„Božica glukoze“ Jessie Inchauspe otkriva dijetu u trudnoći koja ključno utječe na razvoj bebe, a društvo nam ne govori ništa o tome; primjerice, 90 posto majki ne primaju dovoljno kolina tijekom trudnoće, koji je esecijalan mikronutrijent važan za izgradnju staničnih membrana i metabolizam masti u jetri. On formira bebin mozak u maternici, a može se pronaći u jajima, kvinoji, telećoj i pilećoj jetrici, lososu i piletini. Za bebin razvoj mozga je preporučljivo čak pojesti 28 jaja tjedno za potrebnu količinu kolina.
Razorno djelovanje šećera
Nadalje, beba ne treba nikakvu fruktozu tokom trudnoće, jer ako konzumiramo previše šećera već tad kondicioniramo bebu da bude sklona razvoju dijabetesa, pretilosti i čak mentalnih bolesti. Glukoza utječe na sve nas, ne samo na zdravlje nego i na raspoloženje. Danas, u ovom prezašećerom svijetu, možemo brzo podizati razinu šećera, ali isto tako brzo je i spustiti. Čak i voće, koje se smatra zdravim, produkt je ljudskog inžinjeringa, te nije posve prirodno. Na primjer, kad cijedimo sok od naranče, dio koji odbacujemo su vlakna, a pijemo zašećereni dio pomiješan s vodom. Tijelo apsorbira glukozu i fruktozu na identičan način, ne pravi razliku između njih. Preporučena doza glukoze je 25 grama dnevno, što smo dosegli samo ako ujutro popijemo čašu narančinog soka. A imamo toliku potrebu za šećerom jer on otpušta dopamin u mozak zbog kojeg se osjećamo se dobro.
Utjecaj epigenetike
Ono što je zanimljivo je da tokom trudnoće programiramo bebu za cijeli život. Autorica za to krivi društvo koje nije osvijestilo što beba zaista treba za svoj razvoj, te je u svm opsežnom istraživanju došla do ključnih sastojaka koje trudnice ne konzumiraju dovoljno u trudnoći. Znanost je fascinantna, tako mođemo vidjeti epigenetiku na djelu (kako sami svojim ponašanjem mijenjamo gene), ma primjer kad konzumiramo previše šećera u trudnoći aktiviramo i bebin gen za sklonost slatkom. Najpoznatiji mit kojima su žene izložene tokom trudnoće je da će beba uzeti sve potrebne sastojke koji joj trebaju, a to nije istina jer ako se ne hranimo dobro, beba neće imati što uzeti. Nedovoljan unos kolina može utjecati na doživotni deficit kolina kod djeteta. Manjak unosa kolina znači i manje povezanih neurona kod bebe.
Utjecaj gestacijskog dijabetesa na mentalne bolesti
Postoji korelacija između dijabetesa u trudnoći i mentalnih bolesti kod bebe. Postoji visok postotak autizma baš kod beba čija majka je imala gestacijski dijabetes. Jednom uništene neuronske veze ne mogu se više obnoviti. Na mentalno zdravlje ploda, i kasnije dijete utječu i upale kojih nismo svjesni, a nepovratno uništavaju neuronske veze.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto:
