Malo je životnih navika koje nose toliko kulturnog značenja kao pitanje kada je najbolje vrijeme za večeru. Amerikanci večeraju rano, Talijani i Srbi kasno, a Španjolci još kasnije. U Velikoj Britaniji toj se temi pridaje i klasna dimenzija – što kasnije večerate, navodno ste otmjeniji. Rana večera ostavlja slobodnu večer za razne aktivnosti, dok kasna večera sama po sebi može biti poseban događaj.
Sa zdravstvenog stajališta, stručnjaci se slažu da je ključno završiti s jelom najmanje tri sata prije spavanja. Ako, primjerice, obično idete u krevet u ponoć, krajnji rok za večeru bio bi oko 21 sat. Razlog je taj što kasno jedenje remeti cirkadijalni ritam koji upravlja prijelazom tijela iz dnevnog u noćni režim. To može negativno utjecati na kvalitetu sna, slično kao izlaganje jakom svjetlu prije spavanja, ali i na učinkovitost sagorijevanja kalorija.
Vrijeme večere utječe i na duljinu noćnog perioda bez hrane između večere i doručka. Produljenjem tog razdoblja tijelo ulazi u fazu sagorijevanja masti, što može pomoći u mršavljenju i poboljšanju metaboličkog zdravlja. Najčešća navika stogodišnjaka jest lagana večera koja ostavlja oko dvanaest sati do doručka sljedećeg dana.
Ipak, u praksi većina ljudi najviše kalorija unosi navečer zbog užurbanog ritma života. Zbog toga se ne treba previše opterećivati, već pronaći ravnotežu koja odgovara vašem tijelu. Ključno je omogućiti organizmu dovoljno vremena za odmor između obroka.
H.B., Foto: Pixabay
