Danas je svjetski dan zaštite okoliša: Čuvanjem prirode, čuvamo i zdravlje!

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine na današnji dan, tačnije 5. lipnja, nakon što je program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 05.06.1972. na Konferenciji u Stockholmu.

Ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava na čijim se resursima temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi.

RelatedPosts

Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka, što ne umanjuje njihovu vrijednost.

Polovica svjetskog BDP-a ovisi o prirodi

Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. Značajnu ulogu imaju i u prevenciji zdravstvenih kriza poput covid-19 krize, jer je čovjek uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecao na povećanje rizika prijenosa zoonoza (bolesti sa životinje na čovjeka).

U Ministarstvu su istaknuli i da u prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.

Važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu. Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine.

Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić rekao je kako je važno “zazeleniti gradove i omogućiti im stvaran oporavak” poručivši da gradske i lokalne vlasti sada imaju priliku i dužnost povesti krajnje nužnu ekološku tranziciju kako bi se ublažile i posljedice klimatskih promjena i zdravstvena kriza.

Tomić je istaknuo da više od polovice svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, a do 2050. će živjeti gotovo 70% te stoga građani moraju biti na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena i ekstremnih pojava, poput aktualne pandemije.

Stop betonizaciji, zazelenimo gradove!

Tomić je naglasio i da urbano planiranje nikako ne smije davati prednost betonizaciji na račun širenja, očuvanja i promicanja zelenih površina i drugih javnih prostora nužnih za psihofizičku dobrobit ljudi.

Iz WWF Adrije pozvali su građanke i građane da od predstavnika vlasti zatraže implementaciju konkretnih mjera zaštite prirode i da kroz različite akcije podrže sve one koji doprinose očuvanju i zaštiti prirode.

Svjetski dan zaštite okoliša ove godine u fokus stavlja obnovu i očuvanje ekosustava, a iz WWF Adrije istaknuli su da obnovom rijeka i njenih ključnih staništa ne pridonosimo samo očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, već i opstanku ljudi kojima je ovaj planet jedini dom.

Gubimo različita staništa sve većom brzinom zbog neodrživih praksi – od nekontrolirane sječe šuma, ekstenzivne poljoprivrede, kanaliziranja i isušivanja vlažnih staništa do prekomjernog ribolova. No, takve prakse je moguće promijeniti i preokrenuti trend, istaknula je Ana Kuzmanić iz WWF Adrije.

WWF Adrija niz godina radi upravo na tome kako bi pokazali da je priroda naš najveći saveznik te da se rješenja pojedinih problema upravo nalaze u prirodi, rekla je.

Udruga Prijatelji životinja najavila je da će u povodu Svjetskog dan zaštite okoliša svim saborskim zastupnicima poslati brošuru “Hrana i ekologija” u kojoj se objašnjava povezanost uzgoja životinja za hranu s gorućim problemima, poput gladi u svijetu, globalnog zatopljenja, potrošnje vode i krčenja šuma.

Svi imamo ulogu u sprječavanju klimatskih promjena jer, osim političke moći, najveća je moć i odgovornost upravo u našem odabiru načina života i prehrane. Stoga se obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša možemo pridružiti svi educiranjem i promjenom prehrane u smjeru odabira namirnica biljnoga podrijetla, poručili su Prijatelji životinja.

Ilma B./HRT

Related Posts

Related Posts