Lipa pripada rodu listopadnih stabala iz porodice sljezovki (Malvaceae). Ovaj rod obuhvaća oko 40 vrsta drveća čija stabla mogu imati visinu od 25 do 30 metara. Drvo lipe je zahvaljujući svojoj elastičnosti i mekoći izuzetno cijenjeno u rezbarstvu i kiparstvu. Mlada stabla imaju tanku i glatku koru smeđe boje, a kod starijih stabala kora je tamnosive boje te je uzdužno ispucala.
Ova biljka se odlikuje korijenskim sustavom te pravilnom i širokom krošnjom. Tamnozeleni listovi su srcolikog oblika, a iako se u jesenskim mjesecima osuše, na stablima ostanu sve do kraja zime. Sitni dvospolni cvjetovi lipe su žute boje, pravilnog oblika i skupljeni su paštitaste cvatove. Imaju ugodan miris, a oprašuju ih različiti kukci. Cvjetanje obično traje dva do tri tjedna, ali ponekad se dogodi da završi i nakon pet dana. Plod lipe je okruglasti oraščić crvenkaste boje, koji ima nekoliko sjemenki.
U prirodi lipa često raste u listopadnim šumama. Iako je riječ o stablu prilično velikih dimenzija, mnogima je prvi izbor kada se radi o uzgoju drveća, stoga ju je, osim u gradskim parkovima i uz ceste, moguće vidjeti i u mnogim privatnim dvorištima. Dobro podnosi zagađen zrak, tla lošije kvalitete i ostale negativne čimbenike koji su karakteristični za urbane sredine. Moguće ju je koristiti za ispašu pčela te za formiranje vjetrozaštitnih pojaseva, visokih živih ograda i drvoreda.
Lipa se može razmnožavati sjemenom i vegetativno. Za uzgoj su pogodna vlažna i dobro drenirana plodna tla, ali može rasti i u tlima lošije kvalitete te u manje povoljnim uvjetima. Najbolja mjesta za sadnju su pozicije do kojih dopire izravna sunčeva svjetlost ili one s djelomičnom sjenom. Lipi odgovaraju tla neutralne do alkalne pH-vrijednosti, ali može podnijeti i blago kisela tla.
Uzgoj lipe nije zahtjevan iz razloga što ovo stablo ne traži posebnu brigu jednom kada ojača. Mlada stabla lipe potrebno je zalijevati jednom ili dva puta tjedno tijekom prva dva ili tri mjeseca, dok ona starija imaju veću otpornost na sušu. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne smije biti natopljeno vodom. Kako bi se održala potrebna količina vlage, preporučuje se malčirati tlo oko stabala. Za malčiranje se koriste organski materijali poput borovih iglica, lišća ili kore drveća. Malčiranje se također koristi za suzbijanje korova te za postizanje odgovarajuće temperature tla.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
