Kako mozak pretvara informacije u znanje? Dr. David Eagleman

Dr. David Eagleman u razgovoru s dr. Andrew Hubermanom objašnjava kako mozak pamti informacije i razvija vještine. U središtu svega je neuroplastičnost – sposobnost mozga da se mijenja kroz iskustvo i učenje.

Naglašava da plastičnost mozga ima ogroman utjecaj i da često umanjuje važnost tzv. urođenog talenta.

RelatedPosts

Talent ili trening

Kao primjer navodi sestre Williams u tenisu i sestre Polgar u šahu. Njihov razvoj nije bio slučajan.

Od najranijeg djetinjstva bile su sustavno trenirane u svojim područjima. Upravo zbog visoke plastičnosti mozga u djetinjstvu, te su vještine postale duboko ugrađene u njihov način razmišljanja.

Iako je plastičnost najveća u ranim godinama, ona nikada u potpunosti ne nestaje.

Učenje kroz ponavljanje

Eagleman ističe da dugoročno ponavljanje aktivnosti daje iznimne rezultate. Mozak se prilagođava onome što često radimo. Kroz vrijeme, takve aktivnosti postaju sve učinkovitije i prirodnije.

Zanimljiv primjer jezika

Kod bilingvalne djece u prosjeku se primjećuje nešto manji vokabular u oba jezika u odnosu na djecu koja govore samo jedan jezik. To ne znači da su manje sposobna, nego da se kapacitet raspodjeljuje na dva sustava.

Kako mozak zapravo uči

Mozak uči kroz signalizaciju neurotransmitera.

Kada doživimo neku vrstu stimulacije, bilo zadovoljstvo ili strah, mozak to registrira kao važno i počinje jačati te obrasce.

Zato su iskustva koja imaju emocionalni naboj često bolje zapamćena.

Problem školskog učenja

Eagleman se osvrće i na obrazovni sustav.

Informacije koje djeca uče u školi često se slabije pamte jer se uče bez osobne inicijative. Učenje “na silu” nema isti učinak kao učenje iz potrebe ili interesa.

Učenje kroz vlastitu inicijativu

S druge strane, kada učimo jer nam je nešto stvarno potrebno, pamćenje je znatno učinkovitije.

Mozak tada zna zašto mu ta informacija treba i gdje je “smjestiti”.

Uloga modernih alata

Eagleman ističe da moderni alati poput Wikipedije, YouTubea, ChatGPT-a ili Amazon Alexe imaju velik utjecaj na učenje.

Daje primjer rasprave za stolom koja bi nekad završila na različitim mišljenjima jer nije bilo načina provjere. Danas se informacije mogu odmah provjeriti, što omogućuje dublju i kvalitetniju raspravu.

Takva interakcija dodatno potiče neuroplastičnost jer uključuje aktivno traženje i primjenu znanja.

B.M. FOTO: youtube

Related Posts

Related Posts