Britanski marketinški stručnjak Rory Sutherland dotaknuo se nekoliko tema vezanih uz karijeru i savjete mladim ljudima. Njegova glavna životna lekcija, kako kaže, jest da čovjek bude dobar u dvije stvari koje se po mogućnosti mogu međusobno povezati.
Ističe da mu sam koncept karijere često smeta jer ga smatra previše nekonkretnim. Ljudi se, prema njegovom mišljenju, previše vežu uz nazive svojih pozicija i titule, od kojih velik broj nije ni postojao prije petnaest ili dvadeset godina.
Smatra da je u početku karijere korisno imati širinu, jer ona daje slobodu i prostor za kasnije odluke. Često se govori da je važno biti izvrstan u jednoj stvari. Sutherland to proširuje idejom da čovjek treba duboko poznavati jedno područje, ali okvirno razumjeti mnogo drugih.
Tvrdi da svestranost kod mladih ljudi i period traganja za onime čime se zapravo žele baviti može izgledati kao gubljenje vremena. Međutim, smatra da je upravo to važan dio izgradnje identiteta, koji ima veću težinu nego što ljudi često misle.
Kako bira ljude za posao
Kada govori o zapošljavanju, ističe da rigorozni i potpuno standardizirani kriteriji nisu uvijek učinkoviti.
Razlog je jednostavan. Ako za svaku osobu tražimo iste karakteristike i iste obrasce ponašanja, velika je vjerojatnost da ćemo dobiti ljude vrlo sličnih profila. Smatra da to organizacijama dugoročno nije u interesu.
Ono što kod kandidata posebno cijeni jest da budu izrazito posvećeni nečemu, čak i ako ta stvar nema direktne veze s pozicijom za koju se prijavljuju.
Ipak, osobina koju navodi kao apsolutni uvjet je znatiželja.
Zašto su pametni lijeni ljudi ponekad korisniji
Zanimljivo je da smatra kako su pametni lijeni ljudi često korisniji od glupih vrijednih ljudi.
Objašnjava da bezposlica ili višak prostora ponekad stvaraju uvjete za kreativnost. Ako osoba nema ideju, problem će češće pokušati riješiti grubom silom ili većom količinom rada, što po njegovom mišljenju nije uvijek dobro rješenje.
Drugim riječima, učinkovitost ne proizlazi nužno iz količine uloženog napora nego ponekad iz sposobnosti drugačijeg promišljanja problema.
Reklame, društvene mreže i percepcija javnosti
Dotaknuo se i mission based ili issue based reklama, odnosno oglašavanja koje pokušava zauzeti stav oko društvenih tema.
Smatra da danas zbog društvenih mreža manjina ljudi koja pogrešno protumači reklamu ili sadržaj može pokrenuti veliku online reakciju. Takve situacije često izgledaju veće nego što stvarno jesu.
Ističe da se nekada mišljenje javnosti istraživalo razgovorima s ljudima po kućanstvima, dok se danas percepcija javnog mišljenja često gradi na temelju reakcija malog broja ljudi na internetu.
Za to djelomično krivi mainstream medije jer mišljenje manje skupine ljudi na društvenim mrežama ponekad interpretiraju kao nešto što predstavlja puno širu populaciju.
Psihologija prije medija
Sutherland smatra da je pogrešno tražiti odgovore isključivo u načinu funkcioniranja medija.
Po njegovom mišljenju, odgovor se prvo nalazi u osnovama ljudske psihologije. Tek kada razumijemo zašto ljudi razmišljaju, reagiraju i ponašaju se na određeni način, možemo kvalitetnije procjenjivati utjecaj medija i marketinga.
Pažnja određuje prioritete
Za kraj ističe ideju koju smatra izrazito važnom. Tvrdi da je pažnja ključ prioriteta.
Ono na čemu je naša pažnja postaje naša realnost. Upravo tamo gdje ulažemo fokus često završavaju i naši prioriteti.
Promjenom pažnje, smatra Sutherland, moguće je postupno mijenjati i vlastite prioritete te usmjeravati život u drukčijem smjeru.
B.M. FOTO: youtube
