Paprat je i više nego stari stanovnik Zemlje. Pojavila se prije 400 milijuna godina, još u doba dinosaura.Trenutno na planeti postoji mnogo različitih vrsta ove jedinstvene biljke; više od 10 000. Među njima su travnate i paprati nalik na drveće. Većina ih je zemaljska, ali ima i onih koje rastu na stijenama, u jezerima i rijekama ili na deblima i granama drveća.
Lijepo lišće i jednostavnost njege učinili su ovu biljku vrlo popularnom među vrtlarima. U glavne prednosti paprati ubrajaju se nepretencioznost,
otpornost na smrzavanje te
tolerancija prema sjeni.
Glavni nedostatak paprati jest činjenica da brzo raste, preplavljujući sve oko sebe i istiskujući ostale biljke. Stoga je potrebno kontrolirati rast ove biljke.
Možda se u nedostatke može dodati i činjenica da većina paprati na jakoj Sunčevoj svjetlosti postane blijeda.
Paprat je idealna opcija za vrtlare koji sanjaju o lijepim biljkama koje ne zahtijevaju kompleksno održavanje. Njega paprati je minimalno zahtjevna, ali je potrebno imati na umu sljedeće stvari:
– potrebno ju je redovito zalijevati: ne zaboravite da je paprat kultura koja voli vlagu,
– paprat voli lagano tlo, zasićeno kisikom,
– jednom u nekoliko godina grm je potrebno procijediti i po potrebi presaditi,
– sve osušene dijelove potrebno svake jeseni izrezati i ukloniti s mjesta.
Paprat raste dobro i bez gnojiva, ali je gnojivo svakako dobrodošlo. Pritom treba znati da je mineralna i organska gnojiva najbolje koristiti u proljeće.
O pojedinim vrstama paprati bit će više riječi u nekima od sljedećih članaka.
Andreaa Jakovčević, foto: Pixabay
