Najnovije istraživanje multidisciplinarnog tima znanstvenika ukazuje na snažan utjecaj otvorenih požara na atmosferske koncentracije spojeva dušika i njihovog taloženja u površinskom mikrosloju mora. S obzirom na činjenicu da soli dušika i fosfora predstavljaju bitne hranjive tvari u morskom ekosustavu, dobiveni podaci imaju ključnu važnost za daljnje praćenje utjecaja požara i koncentracija spomenutih spojeva na živi svijet u moru.
Do ovih su rezultata došli znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, te GEOMAR Helmholtz Centra za istraživanje oceana u Kielu, tijekom šestomjesečnog istraživanja atmosferskih uzoraka i uzoraka morske površine koji su prikupljeni na obalnom području srednjeg Jadrana. Rezultati su objavljeni su u uglednom časopisu Science of the Total Environment (IF 7.963).
Prirodne i antropogene tvari prenose se zrakom s kopna na morsko područje. Jednom unesene u more, atmosferske lebdeće čestice postaju izvor hranjivih soli za morski sustav te mogu utjecati na kvalitetu i kvantitetu organskog materijala koju proizvodi fitoplankton u fotičkoj zoni, mijenjati doseg pohrane ugljikovog dioksida te posredno utjecati na klimu.
S obzirom na činjenicu da atmosferskim taloženjem čestice prvo dolaze u kontakt s površinskim mikroslojem mora, a potom tonu u dublje vode, atmosferski materijal može imati značajni utjecaj na raznolikost i aktivnost specifične zajednice organizama u površinskom mikrosloju mora, a posljedično i na stvaranje i svojstva površinskih filmova koji posreduju u svim procesima izmjene između mora i atmosfere.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
