Premijer Hrvatske Andrej Plenković na sastanku s vladajućom koalicijom, između ostalog, razmatrao je i o izmjenama Zakona o trgovini koji bi podrazumijevao zabranu rada nedjeljom.
– Razgovarali smo o Zakonu o trgovini i zakonu koji regulira rad Hrvatske privredne komore. Zakon o trgovini podrazumijeva pitanje rada nedjeljom. Ideja je da se rad nedjeljom zabrani osim 16 nedjelja u godini, uzeli bi u obzir turističku sezonu, rekao je Plenković.
O zabrani rada nedjeljom, politički zvaničnici su već nekoliko puta raspravljali. Incijative su se podnosile 1997. godine, 2000., 2004. i 2012. godine, no unutar vlade nikada nije postignut konsenzus o ovom pitanju.
Odluku o zabrani rada nedjeljom vlasti u Hrvatskoj uspješno su realizirale samo dva puta dosad. Prvi put, odluka je donešena 2003. godine u mandatu Ivice Račana (SDP), nastupivši na snagu početkom 2004. godine.
Ipak, trajala je samo par mjeseci, a zatim je Ustavni sud Hrvatske osporio odluku.
Drugi put, odluku o zabrani rada nedjeljom donijela je vlada na čelu sa Ivom Sanaderom 2008. godine, međutim već sredinom 2009. godine i ova odluka je osporena na Ustavnom sudu Hrvatske.
Trgovci najavili tužbe
Predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik i direktor FO Grupe Denis Čupić najavili su ustavne tužbe.
Ovakve tužbe su već dovele do ukidanja zabrane rada trgovina nedjeljom, i to već spomenutih 2004. i 2009. godine.
Osnovni razlog za to je što su spornim odredbama Zakona o trgovini bile narušene poduzetničke slobode koje su zagarantovane Ustavom.
Školnik i Čupić ističu da ukoliko postoji namjera zaštite radnika onda treba izmijeniti Zakon o radu kako bi se zabrana odnosila na sve djelatnosti, a ne samo na trgovinu.
Neprehrambena trgovina bi najavljenim ograničenjima rada mogla biti snažno pogođena s obzirom na to da veliki dio prihoda ostvaruju upravo subotom i nedjeljom. Procjenjuje se da bi ukupni pad prihoda trgovina mogao biti oko 3% te da će se to odraziti i na BDP.
Ilma B., foto: Facebook
