Svijet je dovoljno opterećen otpadom, a kriptovalute ovaj problem dodatno pogoršavaju i produbljuju. Na godišnjoj razini se zbog digitalnih valuta proizvede elektronskog otpada koji je jednak onome koji može akumulirati zemlja veličine Nizozemske.
Stručnjaci su već neko vrijeme suglasni u tome da su kriptovalute loše za naš planet jer negativno utječu na našu životnu okolinu. Najviše pažnje se pridaje ugljičnom otisku i potrošnji električne energije, dok se proizvodnja elektronskog otpada marginalizira.
Nova studija, objavljena ovog mjeseca u časopisu Resources, Conservation and Recycling, ukazuje upravo na taj problem, s obzirom na činjenicu da su istraživači smislili metodologiju kojom su utvrdili koliko se elektroničnog otpada godišnje proizvede zbog Bitcoina, piše Gizmodo.
Problem leži u kratkom trajanju uređaja za rudarenje, a posebno zato što su neki proizvedeni isključivo za spomenutu svrhu. Npr., ASIC kompjuterski čipovi koriste se samo u svrhu rudarenja kriptovaluta, a kontinuirano se zamjenjuju novim, energetski učinkovitijim čipovima te se koriste prosječno samo 1,29 godinu. To svakako rezultira velikom količinom otpada, a istraživači su pritom otkrili i točan broj.
Naime, čitava Bitocoin mreža proizvede oko 30,7 kilotona otpada godišnje, a procjenjuje se da jedna Bitcoin transakcija generira najmanje 272 grama e-otpada, što je otprilike težina dva iPhone 12 mini uređaja.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
