Kopriva je biljka koji nosi mnogobrojne koristi, a također je možete i sami uzgojiti. Između ostalog, ova biljka sadrži veliku količinu karotena, kao i vitamine iz grupe B. Osim toga, kopriva sadrži minerale, željezo, kalcij i fosfor. Nadalje, korijen koprive sadrži tanine i dosta kalcija te sterol, sterilglikozid, fenilpropan i lignin. Plod koprive sadrži do 30 % masnog ulja s visokim sadržajem linolne kiseline i oko 0,2 % vitamina E. List koprive koristi se u svrhu liječenja te kao hrana. Čaj od lista koprive preporučuje se protiv krvarenja, zatim za jačanje organizma, protiv žučnog kamenca te protiv slabokrvnosti.
Također se koristi za ispiranje grla kod anginoznih upala. Korijen se u obliku ekstrakta ili čaja koristi u liječenju prostate. Danas već postoje gotovi lijekovi za prostatu izrađeni od korijena koprive. I list i korijen koriste se za jačanje korijena kose. Novija istraživanja pokazuju da je kopriva biljka s najizraženijim antioksidativnim djelovanjem.
Kopriva nema velike potrebe za svjetlom i toplinom pa ju je moguće uzgajati i na djelomično zasjenjenim površinama. Za uzgoj koprive pogodni su svi tipovi tala, ali joj najviše odgovaraju humusom bogata tla.. Slabo uspijeva na teškim i vlažnim tlima. Kopriva kao višegodišnja kultura ne ulazi u klasični plodored. Treba paziti da na površinama nema puno korova, posebno višegodišnjih.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
