Klinički psiholog i istraživač Joseph Rootman u svom TEDx govoru govori o sve većem interesu za psihodelike i njihov utjecaj na mentalno zdravlje. Poseban fokus stavlja na mikrodoziranje psihodelika. To je praksa uzimanja vrlo malih količina supstanci s ciljem poboljšanja kognitivnih funkcija, raspoloženja i općeg psihološkog stanja.
Rootman djeluje na institutu smještenom na području naroda Okanagan. Tamo se psihodelici koriste već stoljećima. Iako su u zapadni svijet ušli prije otprilike sedamdesetak godina, već su imali značajan kulturni i društveni utjecaj.
Od kontrakulture do medicine
Psihodelici su igrali važnu ulogu u kontrakulturi 1960-ih. Utjecali su na nove poglede na društvo, slobodu i svijest. Danas se njihova primjena sve više proučava u medicinskom kontekstu.
Poznato je da veće, kontrolirane doze mogu pomoći kod teških depresija i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Takvi tretmani provode se u strogo nadziranim uvjetima. Već imaju određenu razinu znanstvene potvrde.
Mikrodoziranje kao trend
Paralelno s time razvila se globalna zajednica ljudi koji koriste mikrodoze. To uključuje supstance poput ketamina, MDMA-a, LSD-a i psilocibinskih gljiva.
Cilj nije halucinacija. Cilj je poboljšanje mentalnog zdravlja, kognitivnih funkcija i razine pomnosti (mindfulnessa).
Pomnost znači svjesno usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak. To se radi bez automatskog reagiranja i bez prosuđivanja misli. Najčešće se razvija kroz disanje i promatranje vlastitih mentalnih stanja. Time osoba razvija veću kontrolu nad reakcijama i stabilnije emocije.
Istraživanja i rezultati
Rootman i njegov institut objavili su dva rada o mikrodoziranju. Privukli su veliku pažnju. U istraživanjima je sudjelovalo oko 12 tisuća ispitanika.
Sudionici su dolazili iz Sjeverne Amerike, Europe i Australije. To je omogućilo širi uvid u obrasce ponašanja.
Formirane su tri skupine. Prva nije koristila ništa. Druga je koristila samo mikrodoze. Treća je kombinirala mikrodoze sa supstancama koje mogu poboljšati kognitivne performanse.
Te supstance uključuju kakao, lavlju grivu i niacin.
Najveće poboljšanje kognitivnih funkcija i raspoloženja zabilježeno je u trećoj skupini. Promjene su praćene kroz razdoblje od 30 dana. Pozitivni rezultati vidljivi su i kod onih koji su koristili samo mikrodoze, ali su bili slabiji.
Otvorena pitanja
Unatoč rezultatima, ostaje važno pitanje. Koliki dio učinka dolazi od supstanci, a koliki od placebo efekta.
Zbog toga su potrebna dodatna, rigoroznija istraživanja. Ona će morati preciznije odrediti stvarni utjecaj mikrodoziranja.
Rootman naglašava važnost suradnje između pojedinaca i znanstvenika. Posebno onih koji aktivno rade na vlastitom mentalnom i fizičkom zdravlju. Takav pristup može dovesti do kvalitetnijih i pouzdanijih rezultata.
B.M. FOTO: pexels.com
