Nakon desetljeća rasprava o tome koliko genetika utječe na duljinu života, nova studija donosi iznenađujuće zaključke. Znanstvenici su procijenili da geni određuju oko 50 posto varijacija u ljudskom životnom vijeku, što je dvostruko više od ranijih procjena. Ovo otkriće mijenja dosadašnje razumijevanje uloge nasljednosti u starenju i dugovječnosti.
Istraživači su koristili podatke o blizancima kako bi razdvojili utjecaj genetike od okoline. Prethodne studije nisu uzimale u obzir tzv. ekstrinzičnu smrtnost – smrti uzrokovane nesrećama, zaraznim bolestima ili nasiljem. Kada su ispravili te podatke, genetski utjecaj postao je znatno vidljiviji. Posebno su važni bili podaci o blizancima odgojenima odvojeno, koji dijele gene, ali ne i okolinu.
Rezultati pokazuju da genetika igra veću ulogu nego što se ranije mislilo. To otvara nove mogućnosti za istraživanje gena koji štite od bolesti povezanih sa starenjem. Znanstvenici ističu da dugovječnost nije samo stvar sreće ili životnog stila, već i naslijeđenih faktora koji djeluju tijekom cijelog života.
Studija također potvrđuje da su stogodišnjaci često nositelji zaštitnih gena koji ih čuvaju od uobičajenih bolesti starosti. Iako okolina i navike imaju veliki utjecaj, genetika postavlja temeljnu granicu potencijala za dug život.
H.B., Foto: Pixabay
