Novo istraživanje identificiralo je važnu molekularnu analogiju koja bi mogla objasniti izuzetnu inteligenciju ovih beskralježnjaka
Hobotnica je fascinantan organizam s iznimno složenim mozgom i kognitivnim sposobnostima koje su jedinstvene među beskralježnjacima.
Toliko je specifična da na neki način ima više zajedničkog s kralježnjacima nego s beskralježnjacima.
Neuralna i kognitivna složenost ovih životinja mogla bi potjecati iz molekularne analogije s ljudskim mozgom, što je otkriveno u istraživačkom radu nedavno objavljenom u BMC Biology, a koordinirali su Remo Sanges iz SISSA-e iz Trsta i Graziano Fiorito iz Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja. . Istraživanje pokazuje da su isti “geni za skakanje” aktivni i u ljudskom mozgu i u mozgu dviju vrsta, Octopus vulgaris, obične hobotnice, i Octopus bimaculoides, kalifornijske hobotnice. Ovo je otkriće koje bi nam moglo pomoći razumjeti tajnu inteligencije ovih fascinantnih organizama.
Sekvenciranje ljudskog genoma otkrilo je još 2001. da se više od 45% sastoji od sekvenci koje se nazivaju transpozoni, takozvani ‘skačući geni’ koji se, putem molekularnih mehanizama kopiranja i lijepljenja ili cut-and-paste, mogu ‘kretati’ od jedne do druge točke genoma pojedinca, miješajući se ili umnožavajući.
U većini slučajeva ovi mobilni elementi ostaju tihi: nemaju vidljivih učinaka i izgubili su sposobnost kretanja. Neki su neaktivni jer su tijekom generacija nakupljali mutacije; drugi su netaknuti, ali blokirani staničnim obrambenim mehanizmima.
S evolucijske točke gledišta, čak i ti fragmenti i polomljene kopije transposona još uvijek mogu biti korisni, kao ‘sirova tvar’ koju evolucija može oblikovati.
Među tim mobilnim elementima najrelevantniji su oni koji pripadaju takozvanoj obitelji LINE (Long Interspersed Nuclear Elements), pronađeni u stotinu kopija u ljudskom genomu i još uvijek potencijalno aktivni. Tradicionalno se smatralo da je aktivnost LINE-a bila samo ostatak prošlosti, ostatak evolucijskih procesa koji su uključivali te pokretne elemente, no posljednjih godina pojavili su se novi dokazi koji pokazuju da je njihova aktivnost dobro regulirana u mozgu.
Postoje mnogi znanstvenici koji vjeruju da su LINE transpozoni povezani s kognitivnim sposobnostima kao što su učenje i pamćenje: posebno su aktivni u hipokampusu, najvažnijoj strukturi našeg mozga za neuralnu kontrolu procesa učenja.
S.K., sciencedaily, foto: pixabay
