Presudnu ulogu kod sijedenja dlake imaju stres i opšte psihološko stanje, pokazale su studije.
Malo je znakova starosti koji su jasniji od pogleda na sijedu kosu. Kako odrastamo, crne, smeđe, plave ili crvene niti gube mladalačku nijansu. No, iako se ovo čini kao trajna promjena, novo istraživanje otkriva da se proces može poništiti – bar privremeno.
Nagovještaji da bi sijede vlasi mogle spontano da povrate svoju originalnu boju postojale su kao izolovane studije slučaja u znanstvenoj literaturi već desetljećima. U jednom magazinu iz 1972. godine, dermatolog Stanley Komaish izvestio je o susretu sa 38-godišnjakom koji je imao, kako je rekao, ‘najneobičniju osobinu’.
Iako je velika većina dlaka kod njega bila ili crna ili bijela, tri vlasi su bile svijetle na vrhovima, ali tamne blizu korijena. To je nagovijestilo preokret u normalnom procesu sijedenja koji započinje u korijenu.
U studiji objavljenoj u časopisu R-life, grupa istraživača dala je najsnažnije dokaze o ovom fenomenu na uzorku od desetak ljudi različitih starosnih grupa, nacionalnosti is pola. Usklađeni su i obrasci sijedenja i preokreta sa periodima stresa, što podrazumijeva da je ovaj proces povezan sa starenjem i našim psihološkim stanjem.
– Ova otkrića sugeriraju da postoji nekoliko mogućnosti tijekom kojih je sijedenje vjerovatno mnogo reverzibilnije nego što se dugo mislilo, rekao je koautor studije Ralph Paus, dermatolog sa Univerziteta u Miamiju.
Većina ljudi počne da primjećuje svoje prve sijede u tridesetima – mada ih neki mogu naći i u kasnim dvadesetim.
– Kod onih sa punom glavom sijede kose, većina pramenova je vjerovatno postigla „tačku bez povratka“, ali ostaje mogućnost da neki folikuli dlake i dalje budu podložni promijeni, tvrdi on.
Sijeda kosa i stres
Tim istraživača istraživao je i povezanost sijede kose s psihološkim stresom, jer su i ranija istraživanja ukazivala da ti faktori ubrzavaju starenje kose.
U manjoj skupini učesnika studije, znanstvenici su pronašli segmente u pojedinim vlasima kose gdje su se dogodile promjene u pigmentacijskim obrascima, te izračunali vrijeme u kojem su se te promene dogodile, koristeći poznati podatak prosječnog rasta ljudske kose, koji kaže da je riječ o rastu od otprilike jednog centimetra mjesečno. Navedena grupa znanstvenika otkrila je da su se sijeda kosa ili povratak pigmenta kose dogodili u vremenima značajnog stresa ili opuštanja.
Kod jednog 35-godišnjeg muškarca s kestenjastom bojom kose, pet sijedih vlasi kose doživjelo je povratak pigmenta koji se poklapaju s vremenom provedenim na dvotjednom godišnjem odmoru.
Kod, pak, 30-godišnje žene s crnom kosom, jedna je vlas kose imala sijedi dio, koji se vremenski pojavio u razdoblju kad je prolazila kroz razvod i preseljenje.
Neovisni stručnjaci hvale rezultate studije, ali smatraju i da su potrebna dodatna istraživanja na većem uzorku koja bi potvrdila dosadašnja otkrića.
Krajnje je jasno da kosa, na neki način, u sebi bilježi dio naše biološke povijesti. Kosa raste iz našeg tijela i nakon toga se kristalizuje u čvrstu i stabilnu strukturu formiranu na osnovu naše povijesti.
Ilma B., foto: Facebook
