Grupa znanstvenika koju je predvodio profesor Alexander B. Niculescu sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvila je test krvi koji može otkriti ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obavještavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja.
Najnoviji test krvi zasnovan na prethodnom radu Niculescuve grupe, gdje su identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
„Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora“, rekao je Niculescu i dodao: „Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. Da joj pomogne postati poput drugih suvremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi“.
Razvoj testa zahtijevao je veliki posao. Obuhvaćajući četiri godine i uključujući više od 300 sudionika, Niculescuov tim proceduralno je slijedio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenosi IFL Science.
Zanimljivo je da je tijekom studije Niculescuov tim otkrio još jednu važnu vezu između gena za cirkadijalnim ritmom, gena koji reguliraju naš unutrašnji biološki sat, budnost i sezonske promjene, i poremećaje raspoloženja. Ovo bi moglo objasniti zašto neki pacijenti dobivaju ozbiljnije simptome kada se sezona mijenja, kao i poremećaji spavanja koji se često prijavljuju kod poremećaja raspoloženja.
„Biomarkeri krvi nude stvarne prednosti kliničke prakse. Mozak se ne može lako biopsirati kod živih pojedinaca, pa smo godinama naporno radili na identificiranju biomarkera krvi za neuropsihijatrijske poremećaje. S obzirom na činjenicu da će jedna od četiri osobe tijekom svog života imati epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja, potreba i značaj napora poput našeg ne mogu se precijeniti“ zaključuje profesor Niculescu.
H.B., FOTO: Pixabay
