Život i ponašanje psihopata uvelike se razlikuju od onoga što vidimo u filmovima. Mnogi bolesni se uvrijede jer ih javnost svrstava u isti koš, no psihopatija je potpuni izuzetak od 1% čak bez dijagnoza. Psihopatija je poremećaj ličnosti koji karakteriziraju nedostatak empatije, manipulativnost i impulsivnost, no mnogi od njih žive naizgled potpuno normalnim životima.
Svakodnevni život i ponašanje
Iako spada pod najteže poremečaje ličnosti nemjerljivi su sa drugima. Psihopati se često savršeno uklapaju u društvo zahvaljujući fenomenu koji se naziva “maska normalnosti”.
- Površni šarm: Izuzetno su elokventni, simpatični i lako pridobivaju povjerenje okoline.
- Manipulacija: Ljude promatraju kao alate za ostvarivanje vlastitih ciljeva i koristi.
- Bez krivnje: Nikada ne osjećaju grižnju savjesti niti žuljanje savjesti nakon što nekoga povrijede.
- Visoka inteligencija (često): Uspješni su u karijerama koje zahtijevaju hladnokrvnost, poput menadžmenta, prava ili politike.
- Dosada i impulsivnost: Imaju nizak prag tolerancije na dosadu pa često ulaze u riskantna ponašanja.
- Laganje: Lažu patološki i bez ikakvog napora, čak i kada za to nema stvarne potrebe.
- Hladnoća: Njihove emocije gotovo ne postoje, vole vidjeti strah i patnju drugih ljudi i to ih psihički hrani.
Psihopati imaju emocije, ali je njihov emocionalni sustav plitak i drukčije strukturiran nego kod većine ljudi.
Odnos prema obitelji
Oni razumiju što su emocije, ali ih ne suosjećaju (znaju kada trebaju glumiti tugu ili radost). Članove obitelji ne vole na nesebičan način, već ih doživljavaju kao svoje “vlasništvo” ili produžetak sebe. Mogu štititi svoju obitelj od vanjskih prijetnji, ali to čine iz osjećaja ponosa i vlasništva, a ne iz čiste ljubavi.
Odnos prema životinjama
Većina psihopata ne osjeća stvarnu emocionalnu privrženost kućnim ljubimcima. Životinje im ponekad odgovaraju jer su podložne i ne zahtijevaju kompleksan emocionalni angažman. Okrutnost prema životinjama u djetinjstvu jedan je od najpoznatijih ranih pokazatelja psihopatskih crta (tzv. Macdonaldov trijas).
Česta kaznena djela psihopata
Budući da nemaju straha od kazne niti osjećaja krivnje, njihova kaznena djela dijele se na dvije glavne skupine: Najbrutalnija ubojstva, serijska ubojstva, silovanja, oružane pljačke i obiteljsko nasilje. Njihovo nasilje je instrumentalno – planski i hladnokrvno ubijaju ili tuku radi ostvarivanja cilja (novac, moć, uklanjanje svjedoka), a ne u afektu.
Velike financijske prijevare, pronevjere, vođenje piramidalnih shema i korupcija. Inteligentni “funkcionalni” psihopati uništavaju tuđe živote bez kapi krvi, isključivo manipulacijom i krađom novca.
Koliko su zlopamtila? (Osveta i ego)
Suprotno mitu da su potpuno hladni i ravnodušni, psihopati su
ekstremna zlopamtila, ali iz posve drukčijih razloga od normalnih ljudi.
Prema studijama iz 2023. godine, svaku situaciju u kojoj nisu dominantni ili u kojoj im netko kaže
“ne” tumače kao neprijateljski napad na svoj ego.
Kada im se netko suprotstavi, oni ne osjećaju tugu ili povrijeđenost, već duboki bijes i potrebu za kontrolom. Sposobni su tjednima, mjesecima ili godinama “vrtjeti film” u glavi i čekati savršen trenutak za hladnu, proračunatu osvetu.
Zbog potpunog izostanka empatije, koncept opraštanja za njih ne postoji. Osveta im služi kao alat za ponovno uspostavljanje kontrole i dominacije nad žrtvom.
Psihopatija se u forenzičkoj psihijatriji smatra najopasnijim strukturiranim poremećajem ličnosti koji može imati i kombinacije sa shizofrenijom i ozbiljnim duševnim oboljenjima a i ne mora.
Ključna razlika u opasnosti
Najveća opasnost kod psihopata leži u njihovoj ubrojivosti i sposobnosti glume. Za razliku od psihotičnih bolesnika koji gube doticaj sa stvarnošću, psihopat točno zna što radi, svjestan je zakona, savršeno planira korake unaprijed i koristi svoj šarm kako žrtva do zadnjeg trenutka ne bi shvatila što joj se sprema.
Dr. Robert Hare
Profesor emeritus psihologije na Sveučilištu British Columbia i neslužbeni otac moderne psihopatije. Autor je planetarno priznatog testa PCL-R (Hare Psychopathy Checklist), koji je zlatni standard za dijagnosticiranje psihopatije u zatvorima diljem svijeta. Razgovarao je s tisućama nasilnih kriminalaca i ubojica kako bi izolirao točne osobine koje definiraju ovaj poremećaj.
Dr. Kevin Dutton
Britanski psiholog s Oksfordskog sveučilišta i autor bestselera “Mudrost psihopata”. Dutton je specifičan po tome što ne razgovara samo sa serijskim ubojicama u bolnicama poput poznatog Broadmoora, već istražuje i “funkcionalne psihopate”. Intervjuirao je vrhunske kirurge, elitne odvjetnike, direktore velikih kompanija (CEO) i agente tajnih službi kako bi dokazao da se psihopatske crte mogu iskoristiti za postizanje golemog uspjeha u društvu.
Pripremio Toni Eterović
