Mnogi će reći da su mediji prepuni tragedija, nesreća, sukoba i skandala. Društvene mreže pune su komentara kako je ljudima dosta negativnosti i “crnjaka”. Međutim, brojke o čitanosti često pokazuju potpuno suprotnu sliku – upravo takve vijesti redovito privlače najveću pažnju publike.
Postavlja se zanimljivo pitanje: ako ljudi tvrde da ne vole negativne vijesti, zašto ih toliko čitaju?
Ljudi su obrnuti i ono što kažu da mrze zapravo vole
Psiholozi godinama proučavaju fenomen poznat kao “negativity bias”, odnosno prirodnu sklonost čovjeka da više pažnje posvećuje negativnim nego pozitivnim informacijama.
Tijekom ljudske evolucije bilo je važnije primijetiti prijetnju nego ugodnu vijest. Onaj tko je na vrijeme uočio opasnost imao je veće šanse za preživljavanje. Danas se isti mehanizam manifestira kroz povećan interes za nesreće, kriminal, katastrofe i sukobe.
Crna kronika budi emocije
Ljudi ne reagiraju samo na informacije nego i na emocije. Tragedije, misteriji, sudski procesi i skandali izazivaju strah, tugu, ljutnju, suosjećanje ili znatiželju.
Što je emocionalna reakcija snažnija, veća je vjerojatnost da će osoba kliknuti na članak, pogledati video ili podijeliti sadržaj s drugima.
Mediji slijede interese publike
Često se može čuti kako mediji namjerno šire negativnost. Iako senzacionalizam postoji, stvarnost je složenija.
Digitalni mediji svakodnevno analiziraju što ljudi čitaju. Ako deset puta više klikova privlači vijest o velikom skandalu nego priča o nečijem poštenom radu ili humanitarnom djelovanju, tržišna logika često gura redakcije prema sadržaju koji publika najviše prati.
Zašto nas privlače tuđe nesreće?
Stručnjaci navode da ljudi kroz tuđe tragedije pokušavaju razumjeti vlastite rizike i nesvjesno procjenjuju vlastitu sigurnost.
Neki psiholozi smatraju da kod dijela publike postoji i osjećaj olakšanja kada vide da se nesreća dogodila nekome drugome, a ne njima samima. To ne znači da ljudi uživaju u tuđoj boli, nego da ljudski mozak stalno uspoređuje vlastitu situaciju s okolinom.
Društvene mreže dodatno pojačavaju fenomen
Algoritmi društvenih mreža posebno nagrađuju sadržaje koji izazivaju snažne reakcije. Strah, bijes i šok često stvaraju više komentara i dijeljenja nego mirne i pozitivne priče.
Zbog toga korisnici dobivaju dojam da je svijet sve gori, iako statistički podaci u mnogim područjima pokazuju suprotan trend.
Najveći paradoks modernog društva
Mnogi javno osuđuju senzacionalizam, žutilo i crnu kroniku, ali upravo takvi sadržaji često ostvaruju najveću čitanost. Zbog toga stručnjaci smatraju da odgovornost nije samo na medijima nego i na publici.
Mediji nude ono što ljudi najviše traže, a ljudi često traže upravo ono za što tvrde da ne žele gledati.
Možda zato pitanje nije zašto mediji objavljuju toliko negativnih vijesti, nego zašto ih društvo toliko uporno želi čitati.
Toni Eterović
