Poput životinje, i biljke proizvode čitav niz hormona koji im pomažu u razvoju i preživljavanju. Hormoni imaju utjecaja na sve aspekte rasta biljaka, od toga hoće li se podizati za Suncem ili širiti u zemlji pa do toga hoće li roditi plodom ili ne. Međutim, čini se da spomenute molekule imaju utjecaja i na bakterije u našim crijevima, a posljedično i na naše zdravlje.
Npr , crijevni mikrobi i određeni prehrambeni faktori usko su povezani s pojavom upalne bolesti crijeva i sličnih oboljenja iako točni mehanizmi takvog razvoja događaja nisu potpuno jasni. Biljni hormon apscizinska kiselina, koji se sintetizira kao odgovor na sušu, može pogoršati upalu. Drugi set hormona – giberelinske kiseline – na upalu djeluje povoljno te ju smiruje. Shodno tomu, znanstvenici predlažu da bi sinteza ovih hormona, koju obavljaju mikrobi u crijevima, mogla biti odgovorna za kompliciran i kontradiktoran utjecaj upalnih bolesti. Dodali su i da bi hrana bogata giberelinskim kiselinama, npr žitarice i špinat, mogla biti korisna kod suzbijanja upalnih bolesti.
Na pitanje zašto hormoni koji održavaju zdravlje i snagu biljaka imaju niz posljedica na ljude, autori članka kažu kako jedan od mogućih odgovora leži u sličnosti molekularnih struktura. “Najvjerojatnije objašnjenje je da su biljni hormoni strukturno povezani s nekim metabolitima u životinja, uključujući i ljude”, rekao je Lacombe. “Kada uzmete aspirin, npr., djelujete na zaustavljanje boli i upale – molekula aspirina jako nalikuje molekuli salicilne kiseline, a to je hormon koji je jako djelatan u biljkama.”
Koevolucija bi također mogla biti dio odgovora. “Evoluirali smo u okolini zajedno s biljkama i mikrobima, i konzumirali smo biljne hormone”, rekla je Emilie Chanclud. “U svom tijelu imamo apscizinsku kiselinu i druge spojeve, i čak i ako ne znamo otkud nam, možda smo s vremenom i kroz evoluciju razvili načine da na njih odgovorimo.”
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
