Alzheimerova bolest ne razvija se iznenada. Njezini korijeni mogu biti prisutni u mozgu desetljećima prije prvih simptoma. Neuroznanstvenik dr. Michael Merzenich ističe da se „sjeme“ Alzheimerove bolesti može otkriti već u četrdesetim godinama života. U nekim patološkim oblicima pojavljuje se u šezdesetima. To se događa mnogo prije kliničkog prepoznavanja demencije.
Znanstvena istraživanja pokazuju da patologija povezana s Alzheimerom započinje u središnjem dijelu mozga. Riječ je o strukturi nazvanoj locus coeruleus. Ona je izvor neuroadrenalina. Taj neurotransmiter ključan je za imunološku funkciju mozga. Kako starimo, imunološka otpornost mozga slabi. Time raste i rizik od razvoja bolesti.
Dr. Merzenich naglašava da ipak postoje načini za usporavanje tog procesa. Način na koji doživljavamo svakodnevni život igra važnu ulogu. Entuzijazam i znatiželja imaju snažan učinak na mozak. Isto vrijedi i za strast prema aktivnostima kojima se bavimo.
Takva mentalna stanja potiču lučenje neuroadrenalina. Time se jača zaštitna uloga mozga. Mentalna aktivnost i angažiranost nisu važne samo psihološki. One imaju i stvarne neurološke koristi.
Alzheimerova bolest i dalje predstavlja veliki znanstveni izazov. Ipak, jasno je da način života snažno utječe na zdravlje mozga. Rani znakovi patologije ne znače nužno razvoj demencije. Uz pravilne navike i mentalnu stimulaciju, moguće je aktivno utjecati na vlastitu neurološku budućnost.
B.M. FOTO: pexels.com
