Ima li čovjek slobodnu volju? Pogled neuroznanosti
Poznati neuroznanstvenik Michael Merzenich bavi se jednim od najtežih pitanja ljudskog postojanja – imamo li slobodnu volju ili su naše odluke unaprijed oblikovane.
Umjesto filozofskih i religijskih tumačenja, Merzenich slobodnu volju promatra kroz razvoj mozga i znanstvene spoznaje. Njegov zaključak nije jednostavan, ali je izazovan.
Kako okolina oblikuje slobodnu volju
Prema Merzenichu, ljudi već od djetinjstva nemaju potpunu slobodu izbora. Naše ponašanje snažno je oblikovano kulturom i okruženjem u kojem odrastamo.
Kao primjer navodi domorodačka plemena u kojima su određeni nasilni rituali imali simboličnu vrijednost. Iako su takvi činovi danas nezamislivi, unutar te kulture smatrani su časnima. To pokazuje koliko pojam ispravnog i pogrešnog ovisi o kontekstu.
Djetinjstvo i uvjeti odrastanja
Merzenich naglašava da kultura nije presudan faktor sama po sebi. Mnogo su važniji konkretni uvjeti u kojima dijete odrasta.
Djeca izložena nasilju i zlostavljanju imaju veću vjerojatnost da kasnije razviju destruktivna ponašanja. To ne znači opravdavanje nasilja. Riječ je o pokušaju znanstvenog razumijevanja kako se ponašanje formira.
Biologija, genetika i odluke
U raspravu o slobodnoj volji ulaze i biološki čimbenici. Genetske predispozicije i mentalni poremećaji mogu snažno utjecati na donošenje odluka.
Kod poremećaja poput shizofrenije, percepcija stvarnosti može biti ozbiljno narušena. U takvim slučajevima klasično shvaćanje osobne odgovornosti postaje upitno.
Slobodna volja i pravni sustav
Merzenich smatra da bi pravni sustavi trebali više uvažavati spoznaje neuroznanosti. Ideja potpuno slobodnog i jednako odgovornog pojedinca, neovisnog o prošlosti i biologiji, po njemu je zastarjela.
Ako želimo pravednije društvo, zakonodavstvo bi trebalo surađivati s psihologijom i neuroznanošću. Tek tada možemo dublje razumjeti zašto ljudi donose određene odluke.
B.M. FOTO: youtube
