Zašto loše navike ne nastaju slučajno
Loše navike rijetko nastaju slučajno. Iako ih često doživljavamo kao znak slabosti ili nedostatka discipline, znanost pokazuje da su one duboko ukorijenjene u načinu na koji mozak uči, pamti i traži osjećaj sigurnosti. Upravo tim mehanizmima bavi se poznati psihijatar i neuroznanstvenik Judson Brewer, koji godinama istražuje kako nastaju navike i zašto ih je toliko teško promijeniti.
Evolucijska uloga navika
Prema Breweru, mnoga ponašanja koja danas smatramo štetnima izvorno su imala zaštitnu funkciju. Mozak je evolucijski programiran da traži ugodu i izbjegava nelagodu, pa brzo uči koje radnje donose trenutačno olakšanje. Zbog toga, čak i kada znamo da su određene navike loše za zdravlje, i dalje posežemo za njima u trenucima stresa, dosade ili emocionalne iscrpljenosti.
Kako mozak uči ponavljati štetna ponašanja
Kao jednostavan primjer, Brewer često navodi konzumaciju slatke i visokokalorične hrane. Takva hrana mozgu signalizira brz izvor energije, što stvara osjećaj ugode. Mozak zatim pamti okolnosti u kojima je do ugode došlo i potiče nas da to ponašanje ponovimo. S vremenom, navika prestaje služiti stvarnoj biološkoj potrebi i postaje automatski odgovor na neugodne emocije.
Uloga prefrontalnog korteksa
Posebnu ulogu u tom procesu ima prefrontalni korteks, dio mozga zadužen za samokontrolu i racionalno odlučivanje. U stresnim situacijama njegova aktivnost slabi, zbog čega postajemo skloniji impulzivnim odlukama. Tada najčešće posežemo za ponašanjima koja nude brzo, ali kratkotrajno olakšanje.
Svjesna pažnja kao rješenje
Kao rješenje, Brewer ne zagovara borbu protiv poriva, već razvoj svjesne pažnje. Umjesto automatskog reagiranja, predlaže da se poriv promatra s radoznalošću. Kada se želja pojavi, cilj je zastati i osvijestiti što se zapravo događa u tijelu i umu. Što točno osjećamo i što stoji iza impulsa?
Primjeri iz prakse
U svom radu s pacijentima, Brewer je zabilježio niz primjera u kojima je ovakav pristup doveo do stvarnih promjena. Jedna žena, primjenjujući svjesnu pažnju, primijetila je da joj miris cigarete više nije ugodan, već neugodan. Ta promjena percepcije pomogla joj je da postupno napusti naviku.
B.M. FOTO: pexels.com
