BCI i BISC čipovi: utrka za povezivanje mozga s nogama i povratak vida
Razvoj BCI tehnologije (Brain–Computer Interface – sučelje mozak–računalo) posljednjih godina ušlo je u fazu kliničkih ispitivanja. Na tom području istovremeno djeluju komercijalni i znanstveni projekti, a među najistaknutijima su Neuralink Elona Muska te BISC (Biological Interface System to Cortex), znanstveni projekt koji razvijaju Brett Youngerman, Ken Shepard i Nanyu Zeng.
VRIJEME JE SVJETSKIH PREKRETNICA ZA UNIŠTENE KRALJEŽNICE, MOŽDANE UDARE, SLIJEPE. KINESKA KOMPANIJA JE U UTRCI ČIPOVA PRESTIGLA ELONA MUSKA.
Prema znanstvenim studijama i javnim nastupima uključenih aktera, riječ je o globalnoj utrci između nekoliko tehnoloških i istraživačkih centara čiji je cilj isti: ponovno povezati mozak s tijelom, osobito s nogama kod osoba s paralizom, te omogućiti izravnu stimulaciju osjetila, uključujući vid.
Elon Musk i Neuralink: vraćanje pokreta i vida.
Elon Musk, osnivač tvrtke Neuralink, više je puta javno govorio o potencijalu BCI implantata. U objavama na društvenoj mreži X i javnim nastupima naveo je da tehnologija može omogućiti zaobilaženje oštećenja živčanog sustava. U jednoj od objava Musk je izjavio: „U ovom trenutku sam uvjeren da je uz Neuralink moguće vratiti punu funkcionalnost cijelog tijela.“
(objava na platformi X / Twitter)
Posebnu pozornost izazvale su njegove izjave o povratku vida. Na javnim prezentacijama i intervjuima Musk je naveo da Neuralink razvija implantat koji izravno stimulira vidni korteks mozga, neovisno o stanju očiju.
„Čak i ako je netko potpuno slijep, možemo izravno upisivati signale u vidni korteks.“ (javna prezentacija Neuralinka / intervju)
Prema Muskovim najavama, Neuralink istovremeno razvija: BCI implant s fleksibilnim elektrodama, robotski sustav za preciznu ugradnju čip, softver za dekodiranje moždanih signala. Cilj je omogućiti da mozak izravno šalje naredbe mišićima ili vanjskim uređajima.
BISC: znanstveni pristup povezivanju mozga i tijela. Za razliku od Neuralinka, projekt BISC (Biological Interface System to Cortex) razvija se u akademskom okruženju i fokusiran je na temeljnu tehnologiju sučelja mozak–računalo. Brett Youngerman, neurokirurg i istraživač, u znanstvenim objavama i intervjuima naglašava medicinski potencijal ove tehnologije: „Ovaj uređaj visoke rezolucije i velikog protoka podataka ima potencijal revolucionirati liječenje neuroloških stanja, od epilepsije do paralize. Ključ je u tome da se maksimalno poveća protok informacija prema i iz mozga, uz istodobno što manju invazivnost uređaja.“ (izjava dana povodom predstavljanja BISC čipa)
Ken Shepard, profesor elektrotehnike i jedan od glavnih inženjera projekta, ističe tehnološki iskorak:
„Integriranjem svega na jedan komad silicija pokazali smo kako sučelja s mozgom mogu postati manja, sigurnija i dramatično snažnija.“ (znanstvena konferencija / izjava za stručne medije) Nanyu Zeng, inženjerka uključena u razvoj BISC sustava, naglašava razliku u pristupu: „Ovo je temeljno drukčiji način izgradnje BCI uređaja.“ (izjava uz objavu istraživačkog rada). BISC čip temelji se na jednom ultra-integriranom silicijskom sustavu koji omogućuje: istodobno snimanje i stimulaciju neuronske aktivnosti, tisuće do desetke tisuća komunikacijskih kanala, bežičnu komunikaciju s vanjskim sustavima.
Utrka za povezivanje mozga s nogama. U znanstvenim radovima i tehnološkim analizama često se navodi da je u tijeku utrka između više istraživačkih i industrijskih centara koji pokušavaju riješiti isti problem: kako ponovno uspostaviti komunikaciju između mozga i donjih ekstremiteta kod osoba s ozljedama leđne moždine.
Tehnološki proces u svim tim projektima uključuje: očitavanje signala iz motoričkog korteksa, njihovu digitalnu obradu, ponovno slanje signala prema mišićima ili živčanom sustavu.
Razlika je uglavnom u načinu izvedbe, razini invazivnosti i brzini kliničke primjene.
Je li 2026. presudna godina?
Dok Neuralink naglašava brzu kliničku primjenu i ambiciozne ciljeve poput povratka vida, BISC razvija temeljnu tehnologiju s naglaskom na preciznost i sigurnost operativnog zahvata koji povezuje udove i mozak.
Jedno je zajedničko svim projektima: povezivanje mozga s tijelom više nije teorija, već aktivno područje istraživanja koje se ubrzano približava stvarnoj primjeni.
Klinčki uspjeh u Kini: vraćanje hoda kod paraliziranih pacijenata
Prema izvješću kineskih medicinskih timova, kirurški su implantirani elektrodi (čipovi) u moždani korteks i kralježnicu kako bi se stvorio „neuralni most“ — digitalni kanal koji čita moždane signale i šalje ih do donjeg živčanog sustava. Taj postupak omogućuje pacijentima s teškom ozljedom leđne moždine da ponovno kontroliraju pokrete nogu i hodaju.
news.cgtn.com
Shanghai / Fudan University: minimalno invazivna operacija u kojoj su pacijenti nakon 24 sata počeli pomicali noge, a unutar dva tjedna mogli su hodati uz pomoć potpore i rehabilitacije. Beijing / NeuCyber Matrix BMI System: pacijent koji je bio paraplegičan više od pet godina uspio je stati i hodati uz pomoć štaka nakon rehabilitacije, zahvaljujući BCI tehnologiji koja čita signale iz mozga i omogućava prostornu kontrolu mišića.
en.ce.cn
Ove kliničke primjene koriste „brain–spine interface“ ili neuralni most, koji razlikuje od čistih BCI sustava usmjerenih samo na digitalnu kontrolu uređaja (kao što su računala ili roboti).
news.cgtn.com
Što se konkretno događa u tijelu?
U ovim medicinskim postupcima: implantiraju se elektrode u motorički korteks mozga kako bi se očitali namjeri pokreta; spremaju se signali i dekodiraju uz pomoć algoritama; onda se električna stimulacija šalje niže u kralježnicu, zaobilazeći ozlijeđene živce, što omogućuje aktivaciju mišića nogu. To znači da su pacijenti — koji su ranije bili paralizirani — u nekim slučajevima povratili sposobnost kontrolirati pokrete nogu i hodati uz podršku, barem u kontekstu ovih kliničkih studija.
news.cgtn.com
Pripremio Toni Eterović
