Većina ljudi misle da su oni jedna jedinka koja donosi racionalne odluke , ali neuroznanstvenik sa Stanforda, doktor Davis Eagleman, objašnjava da ste vi više osoba u jednom mozgu, te kako vas mozak vara da bi vas držao sigurnim.
Fascinacija našim mozgom
Autor i neuroznanstvenik koji istražuje kako naš mozak interpretira svijet te što on znači za nas, poznat je po svom radu na neuroplastičnosti mozga, percepciji i kako se mozak prilagođava na vanjske podražaje. Njega je još kao dječaka fasciniralo kako mozak koji je zatočen unutar lubanje, a teži kilogram i pol stvara takav konstrukt vanjskog svijeta kakav poznajemo danas.
Kako nam poznavanje mozga može pomoći da živimo bolji život
Neuroplastičnost, odnosno mogućnost prespajanja mozga je fascinantna; primjerice, moramo naučiti jezik u određeno doba, jer će inače biti prekasno. Ako jedan dio mozga prestane primati signale, susjedni dijelovi vrlo brzo pokušavaju popuniti taj prazan prostor. Ipak, nedostatak ljudskog kontakta u ključnom razdoblju ne može se nadoknaditi; dobar primjer za to je iz Rumunjske, kad su stotine tisuća djece ostala siročad jer su njihovi roditelji bili ubijeni; osoblje im se nije obraćalo jer su smatrali da je nemoguće posvetiti se tolikom broju djece. Zato su mnogi od njih ostali s trajnim kognitivnim oštećenjima za cijeli život, jer nije bilo nikoga tko bi pričao s njima.
86 milijardi stanica u našem mozgu
Tih 86 milijardi stanica neprestano ponovno uspostavlja veze i ponovno ispisuje tko smo mi zapravo. Ono što smatramo „realnošću“ – boje, zvukovi i mirisi – je zapravo uvjerljiva unutarnja konstrukcija generirana elektrokemijskim signalima. Autor je također pionir tehnologije kao što je „Neosensory“, koja prevodi zvuk u vibracije na koži, i tako omogućuje gluhonijemim ljudima da „čuju“ govor.
Teorija defenzivne aktivacije
Ovaj znanstvenik autor je revolucionarne teorije o snovima, koja tvrdi da su naši snovi „screensaver“, odnosno zaštita za vizualni korteks. Snovi djeluju tokom spavanja da bi prevenirali druga osjetila, poput dodira, da preuzmu vizualno područje u tami. Oni nisu samo nasumične slike, već biološki obrambeni mehanizam koji štiti naš vid. Tako da se priroda genijalno pobrinula da zaštiti sve dijelove našeg organizma.
Da bismo održali naš mozak aktivnim i zdravim, savjetuje da neprestano tražimo nešto novo, konstantne izazove za naš mozak kojim ćemo spriječiti kognitivno propadanje.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto: Linkedin
