“Mi koji smo radili u Uskoku i Odjelu za gospodarski kriminal znamo da u tim odjelima se većinom politički i privatno obračunava. Ne može 30 inspektora držati županiju.” – kažu nam naša dva sugovornika iskusna u oba odjela i u mirovini koja znaju sve prljave tajne svojih bivših kolega.
Kad bi postojao sustav mi bi svjedočili i mnoge zatvorili
Dok hrvatski građani svakodnevno slušaju vijesti o milijunskim pronevjerama, sumnjivim javnim nabavama, korupciji i imovini nepoznatog porijekla, sve se češće postavlja pitanje imaju li institucije dovoljno kapaciteta za učinkovitu borbu protiv gospodarskog kriminala.
U javnosti se stvara dojam da afere dolaze jedna za drugom, dok su rezultati istraga često spori ili nedovoljno vidljivi. Upravo zato građani s pravom traže odgovore o tome kako su organizirani policijski i istražni kapaciteti te jesu li resursi raspoređeni na način koji odgovara stvarnim sigurnosnim izazovima.
Nedostatak kadrova u policiji postaje ozbiljan problem
Poznato je da pojedini odjeli kriminalističke policije već godinama upozoravaju na manjak stručnih djelatnika. Posebno je to izraženo u segmentu gospodarskog kriminaliteta, gdje istrage zahtijevaju specijalizirana znanja iz financija, računovodstva, poreznih sustava i korporativnog poslovanja.
Kada jedan odjel na razini cijele županije raspolaže s tek desetak službenika, postavlja se pitanje koliko predmeta takav tim može kvalitetno obraditi i koliko vremena ostaje za složene istrage koje uključuju višemilijunske iznose i organizirane mreže.
Policijski službenici i dodatni angažmani
Zakonski propisi omogućuju policijskim službenicima obavljanje određenih dodatnih aktivnosti uz prethodna odobrenja nadležnih osoba. Međutim, dio javnosti postavlja legitimno pitanje prioriteta.
Ako policijski službenici, koji su istodobno dio sustava suočenog s kroničnim nedostatkom kadra, obavljaju dodatne poslove poput nogometnog suđenja, građani imaju pravo pitati utječe li to na raspoloživost ljudskih resursa za osnovne policijske zadaće.
Pritom je važno naglasiti da nije riječ o prikrivenim istražiteljima ni specijaliziranim operativcima koji rade na tajnim akcijama, već o službenicima čiji bi radni doprinos mogao biti značajan upravo u segmentima gdje nedostaje ljudi.
Borba protiv gospodarskog kriminala mora biti prioritet
Hrvatska se već desetljećima suočava s problemima korupcije, izvlačenja novca iz javnih sustava, poreznih prijevara i drugih oblika gospodarskog kriminala. Takva kaznena djela ne ugrožavaju samo državni proračun nego i povjerenje građana u institucije.
Svaki euro izgubljen kroz korupciju ili financijske malverzacije predstavlja manje sredstava za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i razvoj gospodarstva. Zato je nužno da upravo odjeli koji se bave gospodarskim kriminalitetom budu kadrovski i tehnički dovoljno opremljeni.
Povjerenje građana gradi se rezultatima
Građani očekuju da policija, državno odvjetništvo i ostale institucije djeluju neovisno, profesionalno i učinkovito. Kada javnost stječe dojam da ključni odjeli rade s nedovoljnim brojem ljudi, otvara se prostor za sumnje u učinkovitost sustava.
Rješenje nije u prozivanju pojedinih službenika, već u jasnim odgovorima institucija o tome koliko je istražitelja raspoloživo, koliko predmeta obrađuju te jesu li postojeći kapaciteti dostatni za borbu protiv sve složenijih oblika gospodarskog kriminala.
Hrvatska treba jače institucije, a ne manje istražitelja
Borba protiv korupcije i gospodarskog kriminala zahtijeva stručne ljude, kontinuiranu edukaciju i dovoljan broj istražitelja na terenu. Ako građani svakodnevno svjedoče novim aferama, logično je očekivati da država najveći dio svojih kapaciteta usmjeri upravo na njihovo otkrivanje i procesuiranje.
Pitanje koje ostaje otvoreno nije smiju li policijski službenici obavljati dodatne aktivnosti, nego ima li Hrvatska dovoljno istražitelja da se učinkovito suprotstavi gospodarskom kriminalu koji građane godišnje košta milijarde eura.
Imperij tim
