Istraživanja su pokazala da konzumiranje oraha može pridonijeti smanjenju krvnoga tlaka kod osoba sklonih riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Konkretno, znanstvenici s pennsylvanijskoga državnog sveučilišta ističu da je njihova studija jedna od prvih koja istražuje na koji način sastojci oraha mogu utjecati na zdravlje srca. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Journal of American Heart Association.
Orasi sadrže omega-3 masne kiseline, odnosno alfa-linolensku kiselinu (ALA), a znanstvenici vjeruju da upravo ona ima povoljan utjecaj na krvni tlak.
Istraživači su imali cilj otkriti imaju li alfa-linolenska masna kiselina iz oraha i ostali sastojci oraha kao što su polifinili pozitivan utjecaj na zdravlje srca i djeluju li na kontrolu krvnog tlaka kod ljudi koji su izloženi riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici ističu da, slično kao i svi orašasti plodovi, orasi sadrže dobre masti – mononezasićene i polinezasićene masti. Pored toga, oni su dobar izvor željeza, selena, kalcija, cinka, vitamina E i nekoliko vitamina B.
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzročnik smrti među odraslim osobama u Sjedinjenim Državama. Studija iz 2019.godine, provedena od strane Američke udruge za srce (AHA) ukazuje na činjenicu da je u SAD-u tijekom 2016.godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo 840 000 građana spomenute zemlje. Također, studija je otkrila i da gotovo polovica odraslih osoba u Sjedinjenim Državama boluje od neke kardiovaskularne bolesti.
AHA tvrdi da je u Americi evidentiran veći broj osoba s povišenim krvnim tlakom zbog posljedica promjena smjernica AHA i Američkog kardiološkog koledža kada je u pitanju hipertenzija. U skladu s izmijenjenom verzijom, visokim se krvnim tlakom odsad smatraju vrijednosti koje iznose 130/80 mm Hg, umjesto ranijih 140/90 mm Hg.
Znanstvenici su za potrebe studije angažirali 45 pretilih osoba u dobi od 30 do 65 godina.
Pritom su ih klasificirali u tri skupine: prvu, u čiju su prehranu uvedeni orasi, drugu, u čijoj prehrani nisu bili prisutni orasi, ali je sadržavala istu količinu ALA i polinezasićenih masnih kiselina te treću, u čijoj prehrani nije bilo oraha, ali su oni djelomično zamijenjeni jednakom količinom ALA kakvu sadrže orasi, a sudionici studije su ih dobivali putem druge masne kiseline – oleinske.
Nakon šest tjedana znanstvenici su otkrili da se zdravstveno stanje srca sudionika iz svih triju promatranih skupina u značajnoj mjeri poboljšalo. Pritom su istaknuli kako spomenuto rezultati upućuju na zaključak da zamjena zasićenih masti nezasićenim mastima u prehrani, bilo iz oraha ili biljnih ulja, utječe na poboljšanje kardiovaskularnog stanja pojedinca.
Međutim, najzanimljiviji dio studije predstavlja činjenica da je kod ispitanika iz prve skupine, koji su u okviru novog načina prehrane konzumirali orahe, srednji arterijski tlak bio niži u usporedbi s ostalim ispitanicima koji su se držali drugih režima prehrane.
Srednji arterijski krvni tlak ukazuje na prosječnu vrijednost arterijskoga krvnog tlaka u određenome vremenskom razdoblju, a znanstvenici ga smatraju pouzdanim pokazateljem kada je riječ o kardiovaskularnom riziku pacijenta.
Voditeljica studije istaknula je da se čini kako orasi sadrže neki dodatni sastojak koji je veoma koristan za srce. Možda je riječ o njihovim bioaktivnim spojevima, vlaknima ili o nekom drugom spoju koji se ne dobiva samo iz masnih kiselina.
Znanstvenici vjeruju da je uključivanjem oraha u prehranu, osim srednjeg arterijskog krvnog tlaka, moguće sniziti i ukupni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Također podsjećaju i na nedostatak studije, a to je premali broj sudionika zbog čega će biti potrebno obaviti i dodatna istraživanja.
Njihova poruka osobama koje se nalze rizičnoj skupini za razvoj kardiovaskularnih bolesti jest sljedeća: “Umjesto da u vrijeme užine posegnete za hranom koja se temelji crvenome mesu i punomasnim mliječnim proizvodima, razmislite o obranome mlijeku i orasima.”
Dakle, s obzirom na spomenute prednosti oraha koje su korisne za srce, može se donijeti zaključak kako je ovu namirnicu preporučljivo uvrstiti u prehranu te što češće konzumirati, pogotovo ukoliko ste osoba koja spada u rizičnu skupine kada su u pitanju bolesti srca i krvnih žila.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
