Znanstvenik i profesor genetike na Harvardu dr. David Sinclair i autor bestsellera „Zašto starimo i zašto ne moramo stariti“ preispituje fenomen starenja i iznosti prva klinička istraživanja koja pokazuju da se doista može usporiti i možda zaustaviti stanje.
Zamjena starog softvera novim
Doktor uspoređuje naše tijelo sa kompjuterom, te kaže da je način usporavanja starenja reinstalacija softvera, te ako na vrijeme počnemo raditi ono što zaustavlja starenje, možemo doživjeti i 22. stoljeće. Starenje je bolest koja se može tretirati, a ne neizbježno propadanje naših stanica. U njegovoj osnovnoj „teoriji starenja“, naše stanice se ne troše već izgube svoju epigenetsku informaciju, ali moguće je da napravimo reset.
Ako je starenje prirodno, ne mora biti prihvatljivo
Da zamislimo naš sistem, naš DNA je digitalni hardver, dok je epigenom je analogan softveru. Starenje se događa kad softver postane izgreban, pohaban, istrošen, što uzrokuje da stanice izgube svoj identitet i funkciju. Ovaj znanstvenik koji već 30 godina proučava dugovječnost duboko vjeruje da je starenje izlječiva bolest te da se možemo resetirati i napraviti naše stanice mlađima nego što jesu.
Besmrtnost – cilj ili strašna mogućnost
Svaki dan u svijetu umire oko 200.000 ljudi, ali je li to stvarno potrebno? Doktor duboko vjeruje da možemo prolaziti cikluse „pomlađivanja“, poništavanja starenja, pa možda čak i do u nedogled. Vjeruje da je blizu revolucionarnog otkrića kako pronaći „eliksir mladosti“; ono što traže alkemičari, čarobnjaci i o čemu su bar jednom razmišljali svi ljudi na svijetu – može li se riješiti problem starenja. Baš kao i kod računala, možemo napraviti back-up kopiju našeg softvera i konstantno je reinstalirati na naš hardver. U bliskoj budućnosti, ljudi će imati mogućnost da reinstaliraju tu kopiju na svoj sistem.
80% našeg životnog vijeka je pod našom kotrolom
Osim reinstaliranja softvera, velik dio načina kako možemo živjeti dulje leži u našem stilu života, odnosno onome što možemo kontrolirati. Tako doktor savjetuje da jedemo rjeđe, te preporučuje povremeni post tako da bi se naše stanice mogle očistiti. Nadalje, bar 3 puta tjedno trebali bi imati 10 minuta intenzivne aktivnosti tako da ostanemo bez zraka, što pozitivno stimulira naše stanice. Ono što je svima poznato, trebamo izbjegavati šećer i procesuiranu hranu te ograničiti konzumaciju mesa. Korisna je povremena izloženost „biološkom stresu“ – hladnoći u hladnim tuševima, ili toplini u saunama koje će stimulirati tjelesne obrambene mehanizme.
Autor: Katarina Baričić,
