Presuda koja će ojačati slobodu govora odvjetnika
Od zadarske odvjetnice do simbola pravne borbe
Kada je zadarska odvjetnica Ivana Raspović prije nekoliko godina u jednom sudskom postupku kritizirala rad suca, vjerojatno nije mogla pretpostaviti da će njezin slučaj završiti pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Još manje je mogla očekivati da će upravo njezin predmet postati jedna od najzanimljivijih rasprava o granicama slobode govora odvjetnika u Hrvatskoj. Njenu istinu iznio je Jutarnji list dokazavši da je ratoborna odvjetnica sukobom sa svima, sudom i HOKOM, izborila se da odvjetnici imaju Europsko pravo na kritike, izjave, istupe, itd.
Ona je pomogla cijeloj Hrvatskoj odvjetnika kukavica koji se boje medija, koji se boje sudaca, koji previše važu i u tišini gube postupke. Baš odvjetnica Raspović je ponizila sudstvo RH svojim ljudskim pravima i ogolila problem čitavoj Europi. Sve što je HOK tvrdio da se ne smije, ona je oborila na sudu da se smije.
Nakon dugogodišnje pravne bitke, Europski sud za ljudska prava presudio je u njezinu korist, zaključivši da je Hrvatska povrijedila njezino pravo na slobodu izražavanja.
Što joj se stavljalo na teret?
Središte spora bile su izjave koje je odvjetnica koristila u pravnom podnesku tijekom zastupanja svoje stranke.
Prema navodima iz medijskih izvješća, među ostalim je napisala da sudac “očito ne radi svoj posao” te da je problem suda ako “slabo čita” dostavljene podneske.
Hrvatski sudovi ocijenili su da takve formulacije prelaze granice dopuštene profesionalne kritike te su protiv nje izrekli novčane sankcije.
S druge strane, odvjetnica je tvrdila da nije vrijeđala suca kao osobu, već je kritizirala način na koji je vođen konkretan predmet.
Kako je kažnjena?
Zbog spornih izjava izrečene su joj novčane kazne u sudskom postupku, a slučaj je imao i profesionalne posljedice.
Prema njezinim javnim istupima nakon presude, smatrala je da tijekom cijelog procesa nije dobila zaštitu koju je očekivala od strukovnih institucija te je otvoreno kritizirala odnos Hrvatske odvjetničke komore prema njezinu slučaju.
Upravo je zbog toga predmet privukao veliku pozornost odvjetničke zajednice jer se otvorilo pitanje koliko daleko odvjetnik smije ići u kritici sudova bez straha od sankcija.
Što je rekao Strasbourg?
Europski sud za ljudska prava zauzeo je drugačije stajalište od hrvatskih institucija. Sud je zaključio da su izjave bile izrečene u okviru zastupanja klijenta te da se nisu odnosile na privatni život suca nego na njegov profesionalni rad.
Prema obrazloženju Suda, odvjetnici imaju posebnu ulogu u demokratskom društvu te moraju imati određenu slobodu izražavanja kada štite interese svojih stranaka.
Sud je naglasio da pravosuđe nije izuzeto od kritike te da granice dopuštene rasprave moraju biti dovoljno široke kako bi odvjetnici mogli učinkovito obavljati svoj posao.
Važna poruka za odvjetnike diljem Europe
Presuda ne znači da odvjetnici imaju pravo vrijeđati suce ili iznositi neosnovane optužbe.
Međutim, ona šalje važnu poruku da argumentirana i oštra kritika rada pravosuđa sama po sebi ne smije biti razlog za kažnjavanje.
Mnogi pravnici upravo zato smatraju da je riječ o važnoj odluci za odvjetničku neovisnost.
Odvjetnik nije dužan biti poslušni promatrač kada smatra da su prava njegove stranke ugrožena. Njegova je profesionalna obveza ukazati na moguće pogreške, propuste i nepravilnosti, pa čak i onda kada takva kritika nije ugodna institucijama.
Pobjeda koja nadilazi jedan predmet
Slučaj Ivane Raspović danas se promatra kao mnogo više od osobne pravne pobjede.
Za jedne je to dokaz da pojedinac može uspjeti protiv sustava kada vjeruje u svoje argumente. Za druge je to važan podsjetnik da sloboda izražavanja ne pripada samo novinarima i građanima, već i odvjetnicima koji svakodnevno sudjeluju u zaštiti prava drugih ljudi.
Bez obzira na različita tumačenja, jedno je sigurno – presuda iz Strasbourga ostat će važna referenca u budućim raspravama o granicama odvjetničke slobode govora i odnosu između odvjetnika, sudova i strukovnih institucija.
A ime odvjetnice Ivane Raspović ostat će zapisano među rijetkim hrvatskim pravnicima koji su uspjeli izboriti presudu protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Imperij tim i Jutarnji list
