S proljećem i buđenjem prirode, dolazi i do čestih proljetnih prehlada, ali i alergija.
Naglo mijenjanje temperatura, prebacivanje s toplije na prozračniju odjeću, više aktivnosti, sve to može biti uzrok slabljenja našeg imuniteta i glavni uzrok prehlada.
Prehlada je blaža akutna virusna infekcija gornjih dišnih puteva koja se najčešće kod odraslih ljudi događa četiri puta godišnje, dok kod djece može biti i do deset puta u godini.
Osim proljetnih prehlada, problemi dišnih puteva ponekad su uzrokovani i proljetnim alergijama. Simptomi su gotovo isti – začepljen nos, kihanje, kašljanje, glavobolja i sl. Međutim, postoje pokazatelji prema kojima možemo razlikovati ova dva stanja, od kojih je najvažniji vrijeme trajanja simptoma.
Prehlada obično ne traje duže od 7-10 dana, dok alergije mogu trajati i za vrijeme svih proljetnih mjeseci, odnosno dokle god imamo kontakt s alergenima. Uz kihanje, kašljanje, curenje nosa i bolove u grlu prehlada je obično popraćena i povišenom temperaturom. Još jedan od faktora je i sluz u nosu i grlu koja je kod prehlade žućkasto zelene boje i ukazuje na prisutnost infekcije, dok je kod alergija sluz vodenastija i prozirna, uz prisutan svrbež i peckanje očiju.
Kako izbjeći alergije
Izbjegavanje alergena vrlo je važno no ponekad teško izvedivo i nepraktično. Jedna od mogućnosti je posjedovanje peludnog kalendara, koji donosi podatke o tome kada što cvjeta i kojim intenzitetom.
Alergijski semafor također svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste peludi na nekom području.
Važan je podatak da je koncentracija peludi u zraku općenito veća ujutro i za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena i obrnuto, a manja tijekom kišovitog i hladnog vremena.
Preporučuje se svakodnevno tuširanje, a ukoliko ste od onih koji uzimaju alergijske tablete, gledajte da ih uključite na vrijeme, 2-3 tjedna prije nego se pelud počne pojavljivati.
Oružje protiv prehlade
Najjednostavnije i najbitnije je redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosnica i usana, a zatim i jačanje imunološkoga sustava. Odmah se sjetimo upotrebe vitamina, a naročito onog najpoznatijeg – vitamina C.
Prirodni izvori vitamina C su svježe voće i zeleno povrće poput limuna, naranča, kivija, mandarina, grejpa kao i paprika, brokula, kiseloga kupusa i kelja.
Kada je imunitet oslabljen znači da je količina vitamina C nedovoljna te da je ga trebamo dodatno unijeti. Uglavnom se preporučuje suplementacija vitaminom C, a naročito kod neredovite i neadekvatne prehrane, osoba starije životne dobi, pušača, osoba izloženim stresu i onima koji se oporavljaju od operacije.
Uglavnom se vitamin uzima u vidu kapsule, tableta, šumećih tableta ili prahova.
Natrijev askorbat oblik je vitamina C koji je vezan uz mineralnu sol – natrij. On se preporučuje osobama koje imaju gastrointestinalne tegobe (čir, žgaravicu ili osjetljivost želuca) zbog toga jer su “manje kiseli” i lakše “sjedaju” na želudac. On se odlično apsorbuje u probavnom sustavu.
Ilma B., foto: Pexels
